Policijska uprava splitsko-dalmatinska upozorila je građane na novi pokušaj prijevare koji se širi putem SMS poruka. Kako su objavili iz policije, danas su zaprimili više poziva građana koji su dobili poruku u kojoj se od njih traži plaćanje kazne za prometni prekršaj.
Iz policije poručuju da je riječ o pokušaju prijevare te građane pozivaju da takve poruke zanemare i izbrišu.
"Ne uplaćujte novac! Nemojte ulaziti na poveznice koje se nalaze u sadržaju SMS-a i ne upisujte osobne podatke ili podatke o računima", upozoravaju iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Iz PU splitsko-dalmatinske ponovno ističu da je prevencija ključna kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti. Upozoravaju da je ukradene osobne podatke teško, a često i nemoguće potpuno ukloniti s interneta. Isto tako, teško je vratiti i novac koji građani uplate prevarantima. Bilo da je riječ o napadu na pojedinca ili kompaniju, posljedice mogu biti ozbiljne. Najčešće uključuju krađu osobnih podataka, pristup drugim računima, reputacijsku štetu i financijske gubitke.
Građani su, navode iz policije, česte mete kibernetičkih kriminalaca jer su podložni phishingu, koriste slabe lozinke, iste lozinke za više računa ili uređaje koji nisu dovoljno zaštićeni.
Napadači traže lozinke, dokumente i bankovne podatke
Prevaranti najčešće pokušavaju doći do lozinki za e-mail i društvene mreže, podataka s osobnih dokumenata, osobnih fotografija te podataka o bankovnim karticama i računima. Posebno je opasan gubitak kontrole nad osobnim e-mailom jer se on koristi za resetiranje lozinki, potvrdu identiteta i primanje sigurnosnih kodova. Ako napadač preuzme e-mail račun, može postupno preuzeti i druge račune žrtve, a u konačnici može doći i do krađe identiteta. Takvi podaci mogu se koristiti za online podizanje kredita, otvaranje računa za pranje novca ili druge prijevare u ime osobe kojoj je identitet ukraden.
Više od tisuću kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta
Prema podacima Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u proteklom trogodišnjem razdoblju, od 2022. do 2025. godine, evidentirano je ukupno 1048 kaznenih djela iz područja kibernetičkog kriminaliteta. Od toga se čak 86 posto, odnosno 902 kaznena djela, odnosi na računalne prijevare.
Iz policije navode da se svake godine bilježio porast ove vrste kaznenih djela od oko 10 do 12 posto, i to na regionalnoj i nacionalnoj razini. Godine 2022. evidentirano je 225 kaznenih djela iz domene kibernetičkog kriminaliteta, od čega 196 računalnih prijevara. Godine 2023. zabilježeno je 225 kaznenih djela, od kojih se 213 odnosilo na računalne prijevare. U 2024. godini zabilježeno je 287 kaznenih djela, od čega 256 računalnih prijevara.
U 2025. godini zabilježeno je 237 kaznenih djela računalne prijevare od ukupno 281 kaznenog djela iz domene računalnog kriminaliteta. Računalne prijevare iz godine u godinu postaju sve sofisticiranije, a financijska šteta sve veća. Iz policije navode kako je 2022. godine materijalna šteta od računalnih prijevara iznosila 783.424 eura, dok se u 2024. godini taj iznos popeo na čak 7.036.293 eura. Posebno zabrinjava činjenica da se u sve složenijim prijevarama koriste i alati umjetne inteligencije, posebno za socijalni inženjering i automatizirane radnje koje prethode samoj prijevari.
Lažne kazne samo su jedan od oblika prijevare
Policija upozorava da su investicijske prijevare, posebno one povezane s kriptovalutama, romantične prijevare, lažne mrežne stranice, lažne SMS i WhatsApp poruke te lažni mailovi državnih institucija postali gotovo svakodnevna pojava. U jednome od primjera koje navodi policija, građanka je na internetu pronašla oglas u kojem se nudio povrat novca izgubljenog trgovanjem kriptovalutama. Nakon što je ostavila kontakt, nepoznata osoba uputila ju je da instalira aplikaciju za udaljeni pristup. Potom je s njezina računa u 18 transakcija isplaćeno 3.997 eura.
U drugom slučaju, muškarac je odlučio ulagati u kriptovalute preko stranice koju je pronašao na internetu. Nakon komunikacije s osobom koja se predstavila kao broker, prevaren je za 4.100 eura. Posebno dramatičan je slučaj građanina koji je, nakon oglasa za ulaganje u kriptovalute, uplatio ukupno 132.900 eura, a nije dobio ni povrat novca ni obećanu dobit.
Policija je upozorila i na slučajeve lažnih mrežnih stranica koje imitiraju portale e-Građani i ePorezna.
Jedan građanin pokušao je pristupiti portalu ePorezna i, ne sluteći da je riječ o lažnoj stranici, unio pristupni kod. Nakon toga je primijetio da su s njegova računa izvršene dvije transakcije u ukupnom iznosu od 3.900 eura na inozemne račune u Litvi. U drugom slučaju, građanki je nakon pokušaja prijave na ePoreznu s računa nestalo 2.500 eura, dok je treći građanin nakon pokušaja prijave na e-Građane uočio nepoznatu transakciju od 250 eura.
Među prijavljenim slučajevima su i lažne WhatsApp poruke. Jedan građanin dobio je poruku s broja prijatelja u kojoj ga se moli da plati artikl vrijedan 1.539 eura. Tek kasnije doznao je da je prijatelju hakiran WhatsApp profil.
Policija navodi i slučajeve lažnih poziva u kojima se prevaranti predstavljaju kao liječnici. U jednom slučaju ženi je rečeno da joj je unuka teško ozlijeđena i da je za operaciju potrebno više od 60.000 eura. Žrtva je nepoznatoj osobi predala 10.000 eura. U drugom slučaju ženi je rečeno da joj je kći doživjela nesreću i da će joj morati amputirati nogu ako ne plati lijek. Predala je oko 65.000 eura.
Zabilježeni su i pozivi lažnih policajaca. Jedna je žena u dva navrata predala ukupno 34.000 eura osobama koje su je prethodno telefonom uvjerile da će policija označiti novčanice kako bi uhvatila počinitelje iz banke.
Savjeti policije građanima
Policijska uprava splitsko-dalmatinska poziva građane da budu oprezni i promišljeni. Građanima savjetuju da koriste jake lozinke, ne otkrivaju ih drugima i uključe dvostruku autentifikaciju. Također upozoravaju da se ne klikće na sumnjive poveznice, da se ne unose podaci bankovnih kartica i lozinke na nepoznatim stranicama te da se redovito ažuriraju mobiteli, računala i drugi uređaji.
Građani bi trebali provjeravati autentičnost internetskih stranica, ne dijeliti previše osobnih podataka na internetu i nikada ne davati podatke o bankovnim računima, PIN-ove, jednokratne autorizacijske kodove, brojeve kartica i CVC brojeve drugim osobama. Posebno upozoravaju da se ne instaliraju aplikacije za udaljeni pristup uređaju, poput AnyDeska, Suprema ili HopToDeska, ako građani ne znaju čemu služe i tko im ih traži.
"Ne uplaćujte novac"
Iz splitske policije još jednom poručuju građanima da ne nasjedaju na poruke o navodnim kaznama za prometne prekršaje.
Takve SMS poruke treba zanemariti i izbrisati, a nikako ne otvarati poveznice niti upisivati osobne ili bankovne podatke. "Ne uplaćujte novac", jasna je poruka Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
