Europska komisija je izrazila zabrinutost zbog uhićenja i protjerivanja aktivista civilnog društva iz Srbije i pozvala je ovu zemlju da poštuje međunarodne i europske standard kada poduzima mjere u vezi s nacionalnom sigurnošću. To je u odgovoru na novinarska pitanja u srijedu predvečer odgovorio glasnogovornik Europske komisije - piše Augustin Palokaj za Jutarnji list.
Prvo su hrvatski mediji, a zatim i neke nevladine udruge i mediji iz drugih država, javili da su policajci u civilu kasno u noć s utorka na srijedu uhitili u hotelu i odveli u policijsku postaju pet žena iz Hrvatske koje su sudjelovale na konferenciji fondacije Erste. Nakon ispitivanja su ih protjerali iz Srbiji i zabranili ulazak u tu zemlju na godinu dana.
"Takve mjere ne smiju dovesti do ograničavanja"
"Mi smo zabrinuti što su mirni aktivisti civilnog društva, iz država članica EU i regije Zapadnog Balkana, uhićeni, a poslije je od njih zatraženo da napuste zemlju jer predstavljaju “sigurnosnu prijetnju”. Civilno društvo igra ključnu ulogu u izgradnji zdravog demokratskog društva. To su vrijednosti koje nisu samo u temeljima Europske unije, već i ključne za budućnost Srbije kao kandidatske zemlje i njene građane", rekao je ovaj glasnogovornik.
"Mjere koje se poduzimaju u interesu nacionalne sigurnosti moraju biti u skladu sa zakonskim okvirom Srbije i u skladu s Europskim i međunarodnim standardima ljudskih prava. Takve mjere ne smiju dovesti do ograničavanja individualnih sloboda, uključujući i stranih državljana", kaže se u odgovoru Europske komisije.
Komisija je ranije i objavu osobnih podataka novinara iz Hrvatske u pro vladinim medijima u Srbija ocijenila neprihvatljivim i pozvala da se novinarima bez prijetnji i ometanja omogući njihov rad.
"Razlozi zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana"
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo protestnu notu Srbiji zbog protjerivanja državljanki Hrvatske i najavilo da će razmotriti preporuke za putovanje državljana Hrvatske u Srbiji - piše Jutarnji list.
Hrvatska je, zbog odnosa i postupanja prema hrvatskim građanima u toj zemlji, uputila prosvjednu notu Srbiji, javlja N1. Notu je još u srijedu, kao što smo pisali, najavio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Notom je, doznaje N1, Hrvatska zatražila obrazloženje te iskazala oštar prosvjed zbog ponašanja prema pet hrvatskih državljanki u Srbiji.
Podsjetimo, kako je jučer prvi objavio Jutarnji, pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih udruga koje su u Beogradu sudjelovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provele su dobar dio noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju jutros protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu dana. U Rješenju koje su im izdali kao razlog deportacije navedeni su "razlozi zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana".
Kako je ispričala povjesničarka umjetnosti Ana Kovačić iz Zagreba, koja je na radionicama predstavljala kustoski kolektiv Što, kako & za koga/WHW, radionice su trajale tijekom dva dana, u ponedjeljak i utorak, a sudjelovalo je 15-ak osoba iz Hrvatske, Rumunjske, Slovenije, BiH i Sjeverne Makedonije.
Nakon što su prekjučer završili s radionicama, sudionici su otišli na piće te se oko 23.30 sati vratili u hotel.
"U lobiju su nas dočekali muškarci u civilnoj odjeći koji su nam prišli, na sekundu pokazali značke te rekli da su "policajci za strance" i da ćemo morati s njima u postaju. Nisu odgovarali ni na jedno od naših pitanja, rekli su da nisu dužni to učiniti. Ništa nam nije bilo jasno, uzeli su nam dokumente i naložili nam da čekamo u lobiju", priča Kovačić. Nakon otprilike sat vremena muškarci su se vratili te, dvoje po dvoje, odvodili sudionike radionica u postaju.
"Mene su odveli zajedno s još dvije kolegice. Stvarno nam nije bilo svejedno, muškarci bez uniformi su nas odveli dvije uličice dalje i tražili da uđemo u neobilježeni auto. Ne znamo tko su, ne odgovaraju ni na kakva pitanja, ne znamo gdje idemo. Ne znam što bih da sam bila sama", priča Kovačić. U autu im je, kaže, jedan od njih rekao da imaju nalog za privođenje i natuknuo da je jedna od udruga, čiji su predstavnici sudjelovali na radionici, "sumnjiva".
"Svima je bilo isto, no čini mi se da je najteže bilo Rumunjima"
"Doveli su nas u postaju, tamo je već bila većina naših kolega s radionica. Odvodili su ih na ispitivanje koje je trajalo po sat vremena. Kasnije su mi ispričali da su ih ispitivali koju su srednju školu završile, koji fakultet, za koje udruge rade, tko ih financira, o čemu je bila radionica, što su oni konkretno radili, jesu li se s kim nalazile u Beogradu i zašto itd.", priča Kovačić. Kad je došao red na nju i još dvije kolegice iz Hrvatske, nastavlja, već je bilo gotovo 4 sata ujutro. Pozvali su ih u sobu no nisu ih, kaže, ništa pitali jer im je završavala smjena.
- Gurnuli su nam neki dokument na ćirilici i tražili da potpišemo. Rekla sam da jako slabo čitam ćirilicu te ih molila da nam to prevedu. Učinili su to letimično, pročitali nam par rečenica i rekli da u tom dokumentu piše da "ugrožavamo bezbednost Republike Srbije", da u roku od 24 sata trebamo napustiti državu i da nam je izrečena zabrana ulaska u Srbiju na godinu dana - priča Kovačić.
Iscrpljena i premorena, kaže, potpisala je dokument jer je samo željela otići - i iz postaje i iz Srbije.
"Uhvati te bijes zbog te nemoći u kojoj se odjednom nađeš. Na kraju nas nisu htjeli ni odvesti natrag u hotel, vratili smo se taksijem. U hotelu smo se svi okupili i razmijenili iskustva. Svima je bilo isto, no čini mi se da je najteže bilo Rumunjima koji ne razumiju jezik, a policajci su jako loše i nevoljko govorili engleski. Rumunji stvarno nisu shvaćali što se događa, a jako su površno bili upoznati i s aktualnim događanjima u Srbiji", govori.
Niz neugodnosti
Hrvatski državljani posljednjih su tjedana doživjeli niz neugodnosti u Srbiji. Vojislav Šešelj, pravomoćno osuđeni ratni zločinac i nekadašnji politički mentor sadašnjeg srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, prošlog je tjedna u emisiji Informera objavio je osobnu iskaznicu hrvatskog novinara medija Telegram Mateja Devčića, kazavši i u kojem je hotelu odsjeo.
U emisiji su prikazani dokumenti i hrvatskih državljanki Dorotee Strelec i Elene Pavić te Lea Mršića, uz dokumente nekoliko stranih državljana iz SAD-a, Velike Britanije i Grčke. A krajem prošle godine hrvatske studente sa zagrebačkog FER-a su tijekom posjeta Beogradu tamošnji mediji, pa i političari, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića, optužili da po nalogu hrvatske tajne službe SOA-e instruiraju tamošnje studente u blokadama fakulteta - piše Jutarnji list.
