Vanjski, mineralizirani sloj ljuske jajeta građen je od kalcijeva karbonata kristaliziranog u obliku kalcita, minerala koji je prirodno bijele boje. Upravo zato bijela boja predstavlja „osnovnu” boju jaja. No kokošja jaja mogu imati čitav niz drugih nijansi, piše IFL Science.
Smeđa jaja prilično su česta, dok su plava znatno rjeđa. Kod smeđih jaja ključnu ulogu ima pigment nazvan protoporfirin IX. Iako naziv zvuči složeno, riječ je o pigmentu koji nam je dobro poznat. Naime, upravo on daje crvenu boju našoj krvi.
Kokoš tijekom stvaranja jajeta u maternici, odnosno u žlijezdi za stvaranje ljuske, dodaje taj pigment na ljusku. Količina pigmenta određuje koliko će jaje biti tamno. Veća količina pigmenta rezultira intenzivno smeđom ljuskom, dok manja količina daje svjetliju smeđu nijansu. Na konačnu boju mogu utjecati i okolišni čimbenici te stres kojem je životinja izložena, prenosi N1.
Kod kokoši boju jaja određuju geni, koji odlučuju hoće li se pigment uopće stvarati i koliko će ga biti. Ipak, boju jaja često se može približno predvidjeti i po izgledu same kokoši. Opće je pravilo da bijele kokoši najčešće nesu bijela jaja, a smeđe kokoši smeđa. No, još pouzdaniji pokazatelj mogu biti njihove ušne resice. Da, kokoši ih imaju! Kokoši s bijelim ušnim resicama uglavnom nesu bijela jaja.
A onda postoje i kokoši koje nesu plava jaja. Primjer su američke kokoši pasmine Ameraucana, poznate po pahuljastom izgledu lica nalik na bradu. One mogu imati osam različitih boja perja, a njihova jaja dobivaju plavu boju zahvaljujući pigmentu oocijaninu.
Postoje čak i kokoši koje nesu zelena jaja. One su poznate kao "olive egger". One nastaju križanjem kokoši i pijetla čiji su geni povezani sa smeđim i plavim jajima. Rezultat je miješanje boja.
Ipak, kada je riječ o izboru jaja, sve se uglavnom svodi na osobne preferencije i izgled. Prema podacima Sveučilišta Michigan State, nema poznatih zdravstvenih prednosti koje bi jednu boju jaja činile boljom od druge, unatoč raširenom uvjerenju da su smeđa jaja navodno zdravija.
Raznolikost boja jaja ipak ima duboke evolucijske korijene. Istraživanje iz 2017. godine pokazalo je da su i jaja dinosaura bila obojena i prošarana, slično kao kod današnjih ptica. Neki primjeri takvih jaja stari su čak oko 150 milijuna godina.
