Zakon o sjemenu: Pobuna poljoprivrednika koji strahuju za goli opstanak

Što je to ponukalo više od 90 udruženja ratara, stočara, voćara i povrćara, raznih ekoloških udruga te Hrvatsku poljoprivrednu komoru da prikupe više od 18 000 potpisa i pišu Saboru


Kissingerova filozofija politike moći, sažeta u rečenici “Kontroliraj hranu i kontrolirat ćeš ljude”, u Hrvatskoj nikad nije bila ozbiljnije shvaćena nego ovih dana kad je nakon kratke javne rasprave u saborsku proceduru upućen novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti autohtonog bilja. Neki u njemu čak vide teoriju zavjere prema kojoj će na hrvatskim njivama, voćnjacima i u vrtovima u potpunosti ovladati hibridno sjeme svjetskih multinacionalki, o kojemu smo, u nedostatku vlastitog, ionako u najvećoj mjeri ovisni. Drugi pak upozoravaju kako upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora, kakvo se danas nalazi na velikom broju poljoprivrednih gospodarstava, nije dobar primjer poljoprivredne prakse. Može uzrokovati nekontrolirano širenje bolesti, korova i štetnih organizama te znatno smanjiti prinose po jedinici površine, a u soji, koja je u cijelom svijetu izmaknula kontroli, mogli bi se, kako tvrde, naći i tragovi GMO-a, piše Večernji list.


– Prođe li taj zakon u Saboru, slobodno možemo zatvoriti sve tržnice na kojima obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-i) prodaju svoje proizvode od starih sorti – upozorio je osječki uzgajivač rajčica Dražen Karačić ističući kako je prednost malih OPG-a upravo u autohtonim sortama koje na svojim imanjima njeguju i uzgajaju generacijama, ukusnije su i traže više rada i brige. No uvođenjem pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva”, tzv. tavanuše, te odredbama famoznog članka 16 o obveznoj doradi takvog sjemena, na koji su poljoprivrednici najviše ljuti, sve se to dovodi u pitanje i njihov opstanak. Proizvođačima se, kako tumače, za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog reprodukcijskog materijala sorti koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije. A to znači da sjeme koje će ubuduće sijati moraju najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade u koju spada i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja. Je li to onda i dalje isto, nepromijenjeno sjeme na koje svatko od nas ima izbor? Dodatnim iznimkama od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači (7,2% površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorti. No zaboravlja se, ističu, da je u Hrvatskoj 30,9% stanovništva u ruralnim područjima u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (podatak Eurostata iz 2018), a upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupnju znatno skupljeg sjemena.

Sve to ponukalo je više od 90 hrvatskih udruženja ratara, stočara, voćara i povrćara, raznih ekoloških udruga i akcija s više od 26.000 članova te Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK) da se ovih dana okupe u inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo te prikupe više od 18.000 potpisa u sklopu peticije zabrinutih građana, poljoprivrednika, udruga i predstavnika znanstvene zajednice. Adresa – Hrvatski sabor. U pismu Odboru za poljoprivredu i svim klubovima zastupnika Inicijativa je zatražila odgodu donošenja spornoga zakona do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva (koja je trenutno u postupku), kako bi se u zakon unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU.

– U strategiji EU Od polja do stola stoji kako održivi prehrambeni sustavi ovise i o sigurnosti i raznolikosti sjemena te da će EK poduzeti sve da se poljoprivrednicima osigura dostupnost raznovrsnog kvalitetnog sjemena za biljne sorte koje su otporne na posljedice klimatskih promjena. Ako je zakon potrebno donijeti ranije, tražimo da se iz njega svakako isključi pojam “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva”, kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam jer, kad on stupi na snagu, svi će biti u problemima – i veliki proizvođači sjemena, ne samo mali. Mali će se uvijek snaći i razmjenjivati svoje sjeme, no onima koji proizvode vlastito sjeme pšenice, krumpira… za vlastite proizvode koje stavljaju na tržište, dorada je dodatni trošak i problem – kaže predsjednik udruge OPG-ova Život i jedan od pokretača Inicijative Robert Hadžić, ističući da odredbe članka 16 nisu u skladu s međunarodnim ugovorima ni deklaracijom UN-a koja kaže kako “seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja”. No jesmo li zakasnili? Prema informacijama iz Zavoda za sjemenarstvo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, godišnje uvezemo sjemena za 12 milijuna dolara. Svoga gotovo i nemamo, pa smo ovisni o uvozu, posebice što se tiče sjemena povrća. Na svega 40-ak hektara proizvodi se sjeme samo pet kultura, što znatno narušava prehrambeni suverenitet i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojih razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi, javlja Večernji list.

– Suprotno tvrdnjama, članak 16 uopće ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti, kako se tvrdi, nego je prvenstveno usmjeren uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade. Čitava inicijativa, a kopali smo jako daleko, potekla je od sjemenarskih kuća. Prvo povjerenstvo za zakon bili su samo sjemenari, bez ijednog proizvođača, dok mi nismo napravili pritisak. I sad zbog njih 40 ugrožavamo više od 150 tisuća poljoprivrednika – napominje Hadžić te dodaje kako nitko u EU ne brani sjetvu neregistriranih sorti ili obavezu dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe.

Pojam farmersko sjeme ili “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” ne postoji ni u jednoj europskoj direktivi ni u zakonodavstvu ijedne članice EU, pa čak ni Francuske koja je najveći europski proizvođač sjemena, tvrdi se u dopisu Hrvatskom saboru. Ni u jednoj članici nema ograničenja uzgoja sjemena za vlastite potrebe u pogledu određenih kategorija sjemena, a nema ni ograničenja na korištenje isključivo certificiranog sjemena iz Zajedničkog kataloga EU. Dapače, određene domaće vrste u Hrvatskoj bile su i izvor poboljšanja sorti koje nude sjemenarska poduzeća. Romeo Jukić, predsjednik Društva agronoma Osijek, kaže da je prema trenutačnoj zakonskoj regulativi iz 2005. upotreba sjemena s poljoprivrednog gospodarstva bez kontrole, odnosno nije poznata kvaliteta takvoga sjemena kao ni prisustvo bolesti i štetnih organizama, a na žalost, često je i predmet ilegalne trgovine.



– Uspješni poljoprivredni proizvođači ostvaruju visoke i stabilne prinose, između ostalog i zbog toga što koriste kvalitetno sjeme. Sjetvom certificiranog sjemena proizvođaču se jamče sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje. Stoga je potrebno i “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” proizvesti tako da osigura poljoprivrednom proizvođaču ispravno zdravstveno stanje i poznata osnovna svojstva kakvoće – kaže on. Naglašava da osječki agronomi u predmetnom zakonu nisu uočili nedorečenosti ili zabrane u vezi s proizvodnjom vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte, već mali proizvođači, razne udruge te ostali koji se bave proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sorti alarmiranjem javnosti odbijaju službenu evidenciju takvog materijala i mogućnost budućih poticaja takve proizvodnje. Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, dodaje da prema prijedlogu Zakona mali proizvođači, ekološki proizvođači, hobisti, vrtlari i “kumice s placa” neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe. Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicijskih sorti i dalje će se moći nuditi na našim tržnicama jer nisu obuhvaćeni novim zakonom, objašnjava.

– Novim Zakonom o sjemenu vidljivo je da se malim proizvođačima ne nameću nova ograničenja, nego se omogućuje proširenje njihove djelatnosti na legalnu komercijalizaciju autohtonih i tradicijskih sorti, čime će dodatno dobiti na vrijednosti – uvjeren je on. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković shvaća zabrinutost, no novim se zakonom, kako je kazala ovih dana, ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje. Prodaja proizvoda – plodova dobivenih od sjemena neregistriranih sorti neće se mijenjati niti dodatno regulirati. Predmetni zakon regulira isključivo prodaju sjemena i sadnog materijala kao što su voćne sadnice i presadnice, pupovi i slično, a ne zabranjuje malim proizvođačima da za potrebe proizvodnje hrane obavljaju sjetvu sjemenom iz vlastitog uzgoja od materijala sorti koje nisu registrirane, niti ih ograničava u stavljanju na tržište plodova dobivenih od tih sorti. Navedene odredbe obuhvatit će samo proizvođače koji uzgajaju na velikim površinama i ulaze u sustav potpora, budući da oni predstavljaju potencijalu opasnost od širenja štetnih organizama, bolesti i korova.



– Da bi se sjeme stavilo na tržište u bilo kojoj državi članici, ono mora proći proces certifikacije prema direktivama EU. Ne postoji jedinstvena odredba koja regulira sjetvu vlastitog sjemena s poljoprivrednog gospodarstva – svaka država članica rješava ovu problematiku zasebno. Sukladno navedenom, kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja zdravog i kvalitetnog sjemenskog materijala sjemena proizvedenog na vlastitom gospodarstvu za vlastite potrebe, zakon o sjemenu uvodi pojam “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva”, koje nije obvezno proći postupak certifikacije, budući da se neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Tilletia spp., odnosno snijet, jedna je od najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom, a urod zaraženih usjeva toksičan je za ljude i životinje – napominju iz resornog ministarstva, pri čemu, ističu, na umu treba imati i činjenicu da je sektor sjemenarstva u RH u posljednje tri godine rastao 23%.

– Primjena zakona neće ugroziti gensku raznolikost tradicijskih poljoprivrednih sorti ni opstanak malih obiteljskih gospodarstava i život u ruralnim područjima. Predviđeno je donošenje nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala, koje će uvesti stare, autohtone, lokalne i ugrožene sorte iz banke biljnih gena na lokalno tržište te u sustav državnih potpora. “Čuvane sorte“, autohtone i tradicijske sorte, kao i ekološki proizvođači sjemena bit će izuzeti od obveze dorade, na temelju kriterija ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva i/ili ukupne godišnje količine sjemena s PG-a koji će se naknadno propisati pravilnikom – objašnjavaju.

Novim se zakonom, kako tvrde, uvodi i niz pojednostavljenja u odnosu na važeći zakon, regulira se stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za izvoz sa OECD certifikatom koji je proizveden u RH, ali je ostao na domaćem tržištu, uređuje internetska trgovina sjemenom, definira odgovornost dobavljača za kvalitetu sjemena i sadnog materijala koji se stavlja na tržište te odvaja postupak priznavanja sjemena i sadnog materijala, budući da nisu isti uvjeti za njihovo priznavanje i drukčiji je sustav održavanja nakon priznavanja. Također, uspostavljen je sustav ekvivalence kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi kvalitetom identičan materijalu koji se proizvodi na teritoriju RH, a izradom opisne sortne liste na osnovu provedenih poljskih pokusa poljoprivrednicima će se olakšati odabir materijala koji će u klimatskim uvjetima RH dati najbolje rezultate, piše Večernji list.

– Clj je povećati produktivnost, samodostatnost i konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora. Međutim, sve intervencijske mjere i sva financijska sredstva ne mogu donijeti rezultate dok se ne riješi činjenica da je svake godine oko 20% sjemena u strukturi biljne proizvodnje iznimno niske kvalitete. Prilikom sjetve, zbog nepoznatih kvalitativnih parametara takvog sjemena, nije moguće izračunati normu sjetve, stoga je neophodno napraviti kvalitativan skok u našoj biljnoj proizvodnji putem dorade sjemena, koja omogućuje kvalitetne, visoke i stabilne prinose – kazali su.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
1
Plač
1
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime