Marijan Herak, seizmolog s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, komentirao je rupe koje su se pojavile na Baniji nakon razornog potresa 29. prosinca prošle godine.
"Snažan potres koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju izazvao je geološke efekte i na površini zemlje, a među njih spadaju i rupe, urušne vrtače, koje nisu novost u tom kraju", rekao je Herak za HRT.
"Zbog trešnje svod kaverni koje su u zemlji nastale ispiranjem nanosa rijeka se urušio. Dovoljan je i manji potres da trigerira takve događaje", ustvrdio je seizmolog.
"Ne može se znati gdje će se rupa napraviti"
"Osim toga, bilo je i pojava koje su vezane uz veliku količinu podzemnih voda, a jedna od njih je da se tijekom trešnje jako pjeskovita zasićena tla počnu ponašati kao tekućine", ustvrdio je Herak, dodavši kako su klizišta još jedan od efekata potresa.
"Što se tiče pojava rupa, tu nismo mogli puno napraviti. Ne može se znati gdje će se rupa napraviti i ovo područje nije sigurno za gradnju kuća", rekao je seizmolog.
Herak je ustvrdio da se potresi razlikuju po rasjedima na kojima su se dogodili, po magnitudama potresa te po dubinama, ali kako su ipak u Hrvatskoj te dubine slične - između 5 i 15 kilometara dubine.
"Nakon tako jakog potresa još dugo će biti potresa, mogući i oni do magnitude 5"
"U Petrinji se dogodio potres u kojem su se na rasjedu krila gibala jedno pokraj drugoga, a u Zagrebu je bilo suprotno, krila rasjeda su išla gore-dolje, dubina potresa je bila slična, s time da je potres u Petrinji bio puno veći i rasjed koji se aktivirao je veće površine", rekao je pa dodao da su naknadni potresi u Petrinji bili na većoj dubini.
Herak kaže kako bi se trebalo razmišljati o gradnji kuća, kako da ih ojačamo.
"Iskustva govore da će se nakon potresa tako visokih magnituda još dugo događati potresi, a mogući su i snažniji, čak do 5 stupnjeva. Do 10. siječnja zapisali smo 2500 naknadnih potresa od onog potresa u Petrinji", rekao je seizmolog.
