Prošlog tjedna se ukupno cijepilo skoro 58 tisuća građana, to su prva, druga i treća tzv. booster doza, što je za 50 posto više nego prošli tjedan kada je bilo 38.400 ukupno cijepljenih u Hrvatskoj. Od toga je prve doze bilo nešto više od 24.400, to je isto za 50 posto više nego prošli tjedan, a tada ih je bilo 16.800. Na docjepnu dozu došlo je tri puta više ljudi nego prethodni tjedan, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak za HRT.
Pojasnila je razliku između treće i booster doze.
- Postoji treća doza cjepiva za osobe koje su imunokompromitirane, teški kronični bolesnici, za koje se pretpostavlja da je njihov imunološki odgovor lošiji. Te osobe četiri tjedna nakon druge doze mogu dobiti treću dozu, a ova doza o kojoj mi govorimo je docjepna ili booster doza koja se daje nakon šest mjeseci starijima od 18 godina. Daje se kroničnim bolesnicima, zdravstveni djelatnici, osobe u domovima za starije, djelatnici koji rade u takvim institucijama.
EMA je kao booster dozu registrirala cjepivo proizvođača Pfizer i Moderna.
- Oni koji su se s prve dvije doze cijepili Pfizerom preporuka je da booster dozu dobiju od Pfizera. Oni koji su se cijepili Modernom preporuka je da dobiju booster dozu Moderne, s tim da je ta docjepna doza nešto manja - pola kao prve doze.
Kujundžić Tiljak je rekla kako ne bi trebalo prvo mjeriti antitijela da bi uopće odlučili hoćemo li se cijepiti booster dozom.
- Mi zapravo ne znamo kolika antitijela jesu koja su nam potrebna, ne znamo puno o tome. Kada budu konkretni rezultati istraživanja, za sada stvarno ne znamo i nema potrebe. EMA i HALMED, na temelju svih dokaza koje su podastrle farmaceutske tvrtke - Pfizer i Moderna, te na temelju bogatog iskustva docjepne doze u Izraelu, donijeli su odluku da se s tim cjepivima može vršiti docjepljivanje, rekla je.
Cjepivo nas definitivno štiti od težeg oblika bolesti, poručila je Kujundžić Tiljak. Istaknula je kako istraživanje provedeno u SAD-u na 3,5 milijuna osoba cijepljenih Pfizerom pokazuje da nakon šest mjeseci pada učinkovitost cjepiva vezano za zarazu, ali učinkovitost protiv teškog oblika bolesti koji završava hospitalizacijom ne miče se za sve varijante, čak i deltu, i ona iznosi preko 90 posto.
- Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza - zaključuje.
