Nakon najave mogućeg dolaska ministra Branko Bačić u Žrnovnicu radi predstavljanja početka realizacije Korešnica 2, oglasila se potpredsjednica Mjesni odbor Žrnovnica Tanja Soldić. U opširnoj objavi osvrnula se na nedavno održanu press konferencija, ali i na, kako tvrdi, niz ozbiljnih problema koji prate planirani projekt stanogradnja na padinama Mosora.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
„Nije predstavnica Grada niti raspolaže dokumentacijom“
Soldić navodi da je konferenciju, prema dostupnim informacijama, održala Marina Kovačević, za koju ističe da „nije predstavnik Grad Split niti, prema javno dostupnim informacijama, raspolaže službenom ili dodatnom projektnom dokumentacijom vezanom uz navedeni projekt“.
U objavi tvrdi da su je predstavnici Mjesnog odbora pozvali da konferenciju održi u prisustvu legitimnih vijećnika i mještana, no da je taj poziv ignoriran.
„Raspolaže informacijama koje skine s Googlea i očito vrši samopromociju vezano za sve informacije koje dobije ili iščita iz medija“, navodi Soldić, dodajući da je izbjegnuto suočavanje s vijećnicima i građanima.
Škola izostavljena iz projekta?
Posebno problematičnim smatra podatak koji je, kako kaže, proizašao s konferencije – da škola nije predviđena projektom.
„Jedini pravovaljan podatak dobiven ‘pressicom iz trave’ jest da škola nije u planu, čime je potvrđeno da s projektom Korešnica 2 nešto itekako ne štima“, ističe Soldić.
U nastavku navodi kako je „apsurdno forsirati gradnju megalomanski projekt bez škole“, uz ironičnu opasku da se nada kako će svu tu djecu možda primiti uprava OŠ Kamen-Šine, ako za to uopće bude kapaciteta.
Mogući dolazak ministra i pravo građana na mirno izražavanje stava
Prema neslužbenim informacijama koje su, kako navodi, došle do Mjesnog odbora, postoji mogućnost dolaska ministra Branko Bačić 27. veljače 2026. u Split radi predstavljanja početka realizacije projekta.
Soldić naglašava da svaki građanin ima legitimno i zakonsko pravo mirno izraziti svoje mišljenje i nezadovoljstvo, osobito kada je riječ o projektima koji značajno utječu na kvalitetu života lokalne zajednice.
„Svrha ovog obraćanja isključivo je informiranje javnosti i izražavanje zabrinutosti mještana temeljem dostupnih informacija“, poručuje.
Promet, Starčevićeva i 6.000 vozila dnevno
Jedan od ključnih problema, prema njezinim navodima, jest prometna infrastruktura. Podsjeća da je kroz provedeno javno savjetovanje Grad djelomično prihvatio primjedbu da postojeće ceste nisu uvjetne, dok je odbijen zahtjev za izradom Glavna studija utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje, iako bi gradnja mogla trajati godinama.
Posebno ističe Starčevićeva ulica kao jedinu prometnu poveznicu budućih naselja, koja izlazi na raskrižje u Stobreču, jedno od prometno najopterećenijih u državi, s oko 6.000 vozila dnevno.
„Nadamo se da će ministar osobno proći elitnom Starčevićevom ulicom“, navodi, uz očekivanje da će uvid na terenu potaknuti odluku o izgradnji novih prometnih koridora prije bilo kakve dodatne stanogradnje.
Nepovjerenje zbog ranijih iskustava
Kao razlog dubokog nepovjerenja navodi iskustvo Pilot-naselje Korešnica, gdje je, kako tvrdi, građanima obećana potpuna infrastruktura, a naselje je izgrađeno bez nje i u takvom stanju ostalo do danas.
Spominje i obećanja vezana uz rekonstrukciju Perunova cesta, kao i dionicu brze ceste TTTS – Omiš, za koju ističe da se realizacija godinama čeka.
„Ako se novi projekti realiziraju opet bez prethodno osigurane i obećane infrastrukture, bit će još jednom jasno da su stanovnici Žrnovnice zanemareni“, poručuje Soldić, dodajući da se ignorira zatraženi opoziv temeljen na neadekvatnoj infrastrukturi i drugim parametrima.
„Nemamo ništa protiv priuštivog stanovanja, ali…“
Na kraju naglašava da mještani nemaju ništa protiv priuštivo stanovanje manjih gabarita koje bi pomoglo mladim obiteljima.
„Ali ovaj megalomanski projekt nikada nije i nikada neće biti prihvaćen od strane Žrnovčana jer odstupa od normalnih parametara izgradnje u odnosu na lokalitet“, zaključuje Tanja Soldić.
Područje Brdina, na padinama Mosora, gdje se planiraju zgrade, više je puta gorjelo. Posljednji put u velikom požaru 2017. godine.
Područje gdje se planiraju zgrade više je puta izgorilo
