Danas je na sjednici Vlade predstavljen i usvojen novi paket antiinflacijskih mjera, a koji je uoči sjednice predstavljen i socijalnim partnerima. S ciljem ublažavanja daljnjeg rasta cijena, Vlada će predložiti, između ostalog, oporezivanje prekomjernih bruto marži, kao i dizanje paušala u vezi kratkoročnog najma, a najavljeno je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine, piše Telegram.
Uvodno se obratio premijer Andrej Plenković. Premijer je govorio o tjednu Hrvata izvan Hrvatske, o obljetnicama koje su obilježene u zadnje vrijeme, kao i o onima koje dolaze. Kazao je i da je DZS objavio podatak o prosječnoj plaći za ožujka, koja je 1555 eura, dok je medijalna 1317 eura.
“Time smo u situaciji da nam je prosječna plaća u 10 godina mandata nominalno porasla za 108 posto, kada se oduzme inflacija realno za 49 posto”, kazao je. Iznio je i podatke o zaposlenima i nezaposlenima, kao i o novom trezorskom zapisu kojeg je izdalo Ministarstvo financija. Podsjetio je na niz sastanaka prošlog tjedna, kao i na posjet Makedoniji i potom rekao kako je na Vladi važan sporazum o graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH i da je glavna tema sjednice paket antiinflacijskih mjera.
Plenković ukratko nabrojao mjere
“Cilj je da nastojimo kao Vlada napraviti korake koji će omogućiti u sljedećim mjesecima zadržavanje potpore građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, sniženih stopa PDV-a, paketa pomoći koje smo dosada usvajali i koji su pomogli da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da svi zajedno prođemo ove krize i njezine posljedice”, rekao je dodajući da primarno misli na rat u Ukrajini i na Bliskom istoku te njihove posljedice na cijene energenata i sve ono što je uzrokovalo inflacijske pritiske.
Današnje mjere odnose se na proračunsku disciplinu, drugo je moratorij na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu te mjere u poreznom sustavu koje prije svega idu za uvođenjem poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu te ukidanje poreza na dohodak na mirovine. Potom je zamolio ministra Ćorića da predstavi mjere, piše Telegram.
Ćorić predstavlja paket antiinflacijskih mjera
Ćorić je prvo podsjetio da je Hrvatska u proteklim godinama imala iznadprosječan rast gospodarske aktivnosti koji sam po sebi proizvodi zagrijanost ekonomije i otvara ju osjetljivijoj situaciji na cjenovne šokove. “Valja imati na umu činjenicu da će u narednom razdoblju hrvatsko gospodarstvo rasti značajno više od ostatka europodručja, što samo po sebi nosi mogućnost većih stopa inflacije”, kazao je naglašavajući potom da je proteklo razdoblje u kontekstu snažne gospodarske aktivnosti donijelo rast prosječnih plaća od 108 posto u 10 godina.
Pokazao je potom prezentaciju na kojoj stoji kako se danas “za prosječnu plaću može kupiti dvije trećine goriva više nego prije deset godina”. Kaže naglašava rast plaća jer je Hrvatska, unatoč inflaciji, od 2016, do početka 2026. postigla vrlo dobar makroekonomski rezultat.
Dalje je govorio o visokim geopolitičkim napetostima i šoku u području cijena energenata koji se prelio na gotovo sva svjetska gospodarstva, kao i o visokoj domaćoj potražnji i visokoj razini gospodarske aktivnosti što, kazao je, povećava osjetljivost Hrvatske na prelijevanje energetskih šokova i pregrijavanje ekonomije. “Želimo setom mjera spriječiti prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije koja inflaciju čini na višim razinama od željenih”, kazao je.
Grafom pokazao što žele postići
Ćorić je opisao da Vladine mjere uključuju nekoliko segmenata. Prvo je uputio na moment proračunske discipline, moratorij na administrativne cijene i na neke izmjene u porezom sustavu.
“Uz mjere i njihovo provođenje, proračunsku disciplinu i normalizaciju cijena energenata te izlazak iz efekata baznog razdoblja u kontekstu administrativnih cijena, trebali bismo doći do situacije da u sljedećoj godini postižemo stope inflacije koje su željene i na razini europodručja od oko 2 postotna boda”, rekao je Ćorić pa prešao na prvu mjeru, proračunsku disciplinu.
Proračunska disciplina i poruka socijalnim partnerima
Objasnio je kako je Vlada u proteklom razdoblju učinila interne preraspodjele i dodatno racionalizirala na nizu stavki. “Tako smo, uz preusmjeravanje financiranja na EU izvore došli do toga da smo uštedjeli oko 1,4 posto BDP-a odnosno 1,3 milijarde eura. Želim naglasiti da u ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva na solidarnost ostalih sektora”, kazao je.
“Želimo poslati poruku našim socijalnim partnerima da će sva kolektivna prava tijekom 2026. koja su dogovorena, dakle porast plaća od 1+1+1 biti ispoštovana. Međutim, želimo da se i oni u kontekstu kolektivnog pregovaranja koje slijedi solidariziraju i da im jasno uputimo poruku da je vrijeme u kojemu dolazi doista vrijeme na kojemu svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije”, dodao je.
Administrativne cijene – moratorij do početka 2027. godine
Ministar Ćorić je dalje kazao da jedan značajan doprinos borbi protiv inflacije može imati i zamrzavanje reguliranih cijena, objašnjavajući da se radi o cijenama koje državna ili javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju poput raznih naknada i pristojbi. “One kao izvor prihoda države odnosno proračuna u narednom razdoblju namjeravamo držati pod kontrolom tako da bi bio uveden privremeni moratorij, a država bi preuzela dio tereta financiranja javnih usluga”, nastavio je.
Ćorić je naglasio da s jedne strane proračunska disciplina i s druge strane administrativne mjere, a s treće strane solidarnost socijalnih partnera jesu segmenti agregatne potražnje na koju Vlada računa u antiinflacijskoj akciji, ali da ona zahtijeva i određene izmjene u poreznom sustavu.
Izmjene u poreznom sustavu – prekomjerne profitne marže
Ministar je objasnio da je riječ o izmjenama poreza na dobit koje će biti adresirane kroz novi moment poreznog tretmana prekomjernih profitnih marži bruto dobiti, kao i da slijede izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i paušalnom oporezivanju u turizmu te da slijedi i ukidanje poreza na dohodak na mirovine.
“Što se tiče uvođenja poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, riječ je o mjeri koja će se ticati srednjih i velikih pravnih osoba u RH. Riječ je o mjeri koja adresira suvišak, odnosno prekomjernu profitnu maržu koja nastaje u pojedinim pravnim osobama u RH. Tretman će biti takav da će se zapravo poslovni rezultati, bruto dobit kompanije u 2026. uspoređivati s prosjekom iz tri prethodne godine. Dopušteno odstupanje bit će 15 posto, a usred rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ako je do nje došlo, bit će oporezivana sa poreznom stopom od 50 posto”, kazao je.
Naglasio je da se ovaj porezni tretman neće odnositi na porezne obveznike koji preko 50 posto prihoda ne ostvaruju na području RH, čime se, kazao je, štite izvoznici i njihovo poslovanje, piše Telegram.
Izmjene u poreznom sustavu – paušalno oporezivanje obrtnika
Druga intervencija je paušalno oporezivanje obrtnika, a govoreći o promjenama, Ćorić je kazao kako je 2017. godine u Hrvatskoj bilo oko 27.500 paušalnih obrta dok je krajem 2025. taj broj uveća na 101.000. “razvidno je da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću i imamo moment takozvanog prikrivenog nesamostalnog rada”, rekao je dodajući kako nas to vodi u izmjene.
“Gornje prihodovne segmente ove populacije tretiramo nešto drugačije kroz umanjenje priznatih izdataka odnosno kroz kreiranje, odnosno izmjenu predloženih koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa”, rekao je dodajući da je logika jasna.
“Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika. Ali, ono što ne želimo je umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte i zato ove porezne izmjene”, dodao je. Tretman paušalnih obrta će i dalje biti značajno niži od nesamostalnog rada, kazao je ministar.
Izmjene u poreznom sustavu – paušalno oporezivanje u turizmu
Objašnjavajući sljedeći korak, izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu, Ćorić je pokazao kako broj poreznih obveznika s osnove najma nekretnina u Hrvatskoj značajno raste zadnjih godina, dodajući kako se tako stvara velika likvidnost u turizmu. “Smatramo da je opravdano povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti, a u kontekstu kratkoročnog najma u odnosu na dio razreda koji su do sada postojali”, rekao je navodeći kako se prvo misli na prvu i drugu razinu paušalista.
“Minimalne razine paušala u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura. Ono što želimo naglasiti je činjenica da unatoč ovim izmjenama kratkoročni najam u turizmu i dalje ostaje oporezivan nešto niže od dugoročnog, ali u kontekstu smanjenja razlika ovaj iskorak uz dodatne troškove koje kratkoročni najam nosi donijet će do približavanja ovih poreznih stopa”, rekao je ministar.
Ukidanje poreza na dohodak na mirovine
Ćorić je dalje kazao kako uz mjere koje je naveo imaju priliku i uvesti mjeru koja će ići u smjeru zaštite životnog standarda umirovljenika. “Odlukom Vlade, odnosno akcijama u zakonodavnom smislu, od 1. siječnja sljedeće godine ukinut će se porez na dohodak na mirovine. Prije svega želimo njome adresirati povećane inflacijske pritiske kroz rast dohodaka umirovljenika na koje se do sada oporezivanje odnosilo, njih gotovo 550.000. Ideja je vrlo jasna i tako omogućavamo da dosadašnje mirovine umirovljenika rastu ovisno o tome kako su kroz jedinice lokalne samouprave bile tretirane kroz porez na dohodak”, kazao je.
Potom je dao primjer. “Tako će mirovina koja je dosada iznosila 1000 eura bruto, prema ovom prijedlog u neto iznosu koji je iznosio 954 eura, taj neto iznos će biti povećan za 46 eura”, rekao je.
Na snazi ostaju i mjere koje su ranije uvedene
Na samom kraju je rekao da uz sve navedene novine u funkcioniranju države, odnosno u poreznom sustavu, ostaju i mjere koje su do sada bile prisutne. “Riječ je o subvencioniranju cijene plina, struje i goriva; ograničavanju cijena 100 proizvoda; transparentnosti cijena – što uključuje sidrenje cijena 9000 proizvoda na 2. svibnja 2025. godine: te snižene stope PDV-a na širok asortiman proizvoda i usluga.
Ćorić: ‘Ovo nas treba vratiti na razine prije kriza’
“Da zaključim, inflacija koja već neko vrijeme na nešto povišenim razinama kao jedini makroekonomski indikator na neki način ruši sliku sjajnih ostalih ekonomskih rezultat u Hrvatskoj, na ovaj način trebala bi biti adresirana optimalno i u narednih godinu dana se vratiti na razine koje smo poznavali prije ovih kriza, odnosno prije 2021. godine”, kazao je ministar.
“Ono što svakako želim naglasiti je činjenica da ovaj set mjera adresira različite segmente gospodarstva, dakle Vlada polazi od sebe, ali na isto tako primjeren način adresira mjere koje se tiču ostalih segmenata ekonomije. Tu prije svega mislimo na privatni sektor, ali i na naše socijalne partnere. U konačnici ukidanjem poreza na dohodak na mirovine i na našu najugroženiju skupinu, umirovljenike”, zaključio je Ćorić.
