Aktivistica Vladimira Mascarell na svom Facebook profilu objavila je mišljenje o Reverzibilnoj hidroelektrani Vrdovo. Ona je također bila vrlo aktivna oko pitanja Zakona o koncesijama te oko izgradnje termoelektrane Peruća. Njen status prenosimo u cijelosti i autentično:
Zašto je RHE Vrdovo izuzetno EKOLOŠKI OPASAN PROJEKT za biosferu Cetine, odnosno akumulacijsko jezero Peruća?
Što su Reverzibilne hidroelektrane? To su hidroelektrane čiji rad se bazira na prebacivanju vode preko turbina elektrane iz gornjeg u donje jezero ako se treba proizvesti struja, ili obrnuto, pumpanje vode u gornji bazen, ako treba potrošiti višak struje.
Kod običnih (konvencionalnih) hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Kod druge vrste hidroelektrana, tzv. reverzibilnih hidroelektrana, postoje dva skladišta vodene mase, gornje i donje jezero.
Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo je koncipirana na postojećoj hidroakumulaciji Peruća (jezeru Peruća) kao donjem jezeru i gornjem jezeru na Dinari, koje je projektom planirano na Ravnom Vrdovu.
Gornje jezero, velike površine i relativno plitko, dakle, tek treba izgraditi pregrađivanjem polja na Ravnom Vrdovu i njegovim potapanjem vodom iz Cetine tj. iz jezera Peruća pretvoriti u vodenu akumulaciju. Tehnički podaci za gornji bazen su uzeti iz Studije utjecaj na okoliš RHE Vrdovo: Površina=86 ha, Volumen=21,6 mil. m3, dvije nasute brane (istočna velika duljine 930 m i zapadna mala duljine 343 m, nivo radne kote gornjeg bazena za RHE Vrdovo je od 925 m n.m. do 955 m n.m.).
Jezero Peruća, postojeće jezero, koje bi se koristilo kao donje jezero za RHE Vrdovo spada duboke akumulacije i tu počinje osnovni EKOLOŠKI problem do kojeg bi došlo izgradnjom RHE Vrdovo. Tehnički podaci: Donji bazen – postojeće akumulacijsko jezero Peruća izvedeno 1960.g., s oko 571mil. m3 vode pri maksimalnoj koti 335 m n.m., odnosno 158 mil. m3 vode pri minimalnoj radnoj koti 361,5 m n.m.
Kao što je poznato, duboke akumulacije, kao jezero Peruća imaju temperaturu vode slojevito raspoređenu, donja je stabilna tj. stalna, a gornji sloj mijenja temperaturu ovisno o vremenskim uvjetima. Rad RHE Vrdovo predviđa smanjenje nivoa Peruće za 1,4m kod uzimanja vode iz Peruće i njenog pumpanja u gornje jezero na Vrdovu. Mjesto uzimanja vode iz Peruće je u dubokom dijelu jezera Peruća, dakle uzima se hladna voda ljeti ili voda stabilne temperature zimi (nesmrznuta).
Ta voda se u pumpnom režimu prebacuje (pumpa) sve dok ima viška struje od vjetroelektrana u gornje, plitko jezero (vrijeme viška proizvodnje struje od vjetroelektrana je praktično nepredvidivo). Kod velikih količina upumpane vode voda u gornjem jezeru se samim procesom zagrijava, a dodatno je za plitka jezera karakteristično da imaju istu temperaturu vode po čitavom volumenu te da ona ovisi o vremenskim prilikama, dakle ljeti je sva voda toplija, a zimi hladnija voda od one koje se uzela iz Peruće.
Kad nastane potreba za proizvodnjom struje voda iz gornjeg jezera pušta se kroz turbine, tj. proizvodi se struja, a sama voda nakon toga završava u Perući.
Voda koja se vraća u Cetinu tj. Peruću nikad nije iste temperature kao ona koja je standardna za Cetinu.
Rezultat procesa je kompletna promjena temperature jezera Peruća, koja će ljeti biti puno toplija, a zimi u ekstremnim slučajevima hladnija od današnje. Duboki dio koji je do sada bio stabilne temperature mijenjat će ju ovisno o količini ispumpane ili upumpane vode drugačije temperature. (ako ne možete zamisliti ovaj proces probajte pokus s dodavanjem hadne vode u punu kadu vruće vode iz tuša duboko uronjenog u kadu).
Korištenje akumulacije Peruća kao donjeg bazena za RHE Vrdovo je ekološka kastrofa za Peruću, a time i za Cetinu.
Ako na tu činjenicu promjene biosfere Peruće dodamo nus pojave, kao povećana isparenja Peruće ljeti zbog povećanja temperature jezera, što znači i znatno smanenje rezerve akumulirane vode, možemo se ozbiljno zabrinuti da li će koncepcija RHE Vrdovo uništiti sve mogućnosti korištenja energetskih resursa Cetine, ali i rezerve pitke vode za preko 1.000.000 korisnika u ljetnim mjesecima.
Na kraju, ne smijemo zaboraviti kako je tehnologija odabrana u projektu Vis Viva za reverzibilnu hidroelektranu Vrdovo stara (zastarjela) te će njen učinak u ekstremnom pumpnom radu znatno povećati temperaturu vode.
RHE Vrdovo je izuzetno štetan projekt po biosferu Peruće i Cetine, po vodne resurse Dalmacije te je tako pored velike ugroze čitavog sustava preuzimanjem privatne kontrole nad elektroenergetskim sustavom i vodnim resursom, svakako velika opasnost koju treba zaustaviti!
NE RHE Vrdovo!
https://www.facebook.com/vladimira.mascarell/posts/10215045617632310
