Za Dalmacija Danas piše izv.prof. prim. dr.sc. Željka Roje
U izazovnim pandemijskim vremenima pomalo zaboravljamo na druge bolesti i stanja koji značajno utječu na kvalitetu života.
Jedan od takvih (također) globalnih problema predstavljaju i alergijske bolesti dišnih putova (astma i alergijski rinitis – AR), kože i probavnog sustava.
NAIZGLED NEPOVEZANE BOLESTI COVID-19 I ALERGIJSKI RINITIS I ASTMA ZAPRAVO IMAJU PUNO DODIRNIH TOČAKA:
- PREDSTAVLJAJU JAVNO ZDRAVSTVENI PROBLEM ZBOG VISOKE INCIDENCIJE I PREVALENCIJE! Prevalencija astme u Hrvatskoj se kreće između 5-8% u djece i školske mladeži, a pretpostavlja se da je prevalencija u općoj populaciji između 3-4%.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od AR-a. AR pogađa 20-30% populacije uz stalan rast prevalencije . U zemljama EU-a prevalencija je 22,7% . U Hrvatskoj se AR javlja u 17% djece školske dobi. U oko 80% bolesnika AR se razvije prije 20. godine života, ali katkad se simptomi pojavljuju i u osoba tzv. treće životne dobi.
- VJEROVALI ILI NE OD ASTME SE JOŠ UVIJEK UMIRE!
Smatra se da astma uzrokuje 1 od 250 smrti u svijetu. Astma je odgovorna za oko 0,13% smrti godišnje u Hrvatskoj, a dobno standardizirana stopa smrtnosti iznosi 0,86/100.000 stanovnika.
Za usporedbu s aktualnom pandemijom od COVID-19 bolesti tijekom 2020. u RH ukupno je zaraženo 210.837 osoba, a umrlo je 3919, što čini letalitet od 1, 86%, a mortalitet od 1/1000.
- U obje bolesti prevladavaju respiracijski simptomi od kojih se neki preklapaju pa je diferencijalna dijagnoza ponekad teška.
- Za obje bolesti presudnu važnost ima prevencija!
Iz ranije navedenog razvidno je da se simptome alergijskih bolesti gornjih i donjih dišnih putova ne smije zanemariti. Tome smo dosta skloni jer „kao od toga se ne umire, pa šta?“
Iako se radi o bolesti koja ne ugrožava život, AR značajno utječe na kvalitetu života izazivajući brojne simptome koji nisu izravno vezani uz AR: umor, agitiranost, nesanica, nagluhost, nervoza, mučnina, osjećaj tuge i depresije. U djece prevladavaju simptomi agitacije i hiperreaktivnosti tijekom dana. AR pruža “podlogu” ili je rizični čimbenik za brojna druga stanja i bolesti (astma, rinosinuitis, polipoza, upale srednjeg uha s iscjetkom), što dodatno povećava njegovo medicinsko značenje, ali i troškove liječenja . Bolesnici s AR-om imaju više epizoda akutnih respiratornih infekcija gornjih dišnih putova, one dulje traju i imaju teži tijek.
Možda će ovako biti plastičnije:
Zamislite samo glumačku predstavu u kojoj većina glumaca kiše, kašlje, briše nos, ima otečene vjeđe i stalnu im suze oči!
Pjevače koji nazalno pjevaju i praktički imaju neprepoznatljiv glas jer im je začepljen nos!
Profesore koji drže predavanja tako da rečenicu prekidaju da bi se nakašljali svakih nekoliko minuta... i tako redom!
Ne daj Bože zakašljati u doba korone jer si odmah kao kužan i svi bježe od tebe! A ti nemaš koronu nego astmu ili alergijski rinosinuitis!
Dakle, puno je razloga zašto u ovo vrijeme valja pričati i širiti znanja o alergijskim bolestima dišnih putova, a posebno u kolovozu jer započinje vladavina ambrozije!
“Traži se! Naoružana i iritirajuća!”
Ne, nije riječ o nekakvoj opasnoj teroristici niti kriminalki, već o ambroziji!
Na ovaj, pomalo duhoviti (pravi američki) način, opisuje se stvarna opasnost po zdravlje koja prijeti od ambrozije populaciji koja pati od alergijskog rinitsa i/ili astme.
Radi se o najinvazivnijem alergenu koji ima izrazite sposobnosti opstanka i širenja i to brzinom od 6 -20 km godišnje. Dakle, osvaja prostor brzinom munje! Upravo stoga broj oboljelih raste iz godine u godinu. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju! Najrasprostranjenija je između rijeka Save i Drave te uz jadransku obalu (Istra, Zadar, Makarska, Sinj). Ali, kako njena peludna zrnca vjetar može nositi i 600 km daleko od staništa, jasno je da nitko nije pošteđen!
Predviđa se da će se zbog klimatskih promjena koncentracija peludi ambrozije u zraku do 2050. povećati 4 puta.
Odakle stiže?
Ambrozija je uvozni proizvod podrijetlom iz Sjeverne Amerike. U Europu je stigla kao slijepi putnik na brodovima u kontaminiranim pošiljkama sjemena pšenice i djeteline u 19. stoljeću. Njezino prvo pojavljivanje u Hrvatskoj zabilježeno je u Pitomači 1941. godine i zato je u narodu poznata pod imenom partizanka! Inače naziv potječe iz grčkog jezika i znači besmrtan (što dobro opisuje otpornost biljke).
Kako izgleda?
Jednogodišnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine. Stabljika je posuta grubim dlačicama, pa je poželjno staviti rukavice kad je se uklanja, tj. čupa. Listovi su jajasta oblika, također posuti dlačicama i jako nazubljeni. Cvjetovi su skupljeni u žute grozdove na vrhu stabljike.
Gdje raste?
Nalazi se u napuštenim staništima, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja. Često raste i kao korov u nasadima suncokreta, šećerne repe, kukuruza, soje i krumpira.
Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. Maksimum cvatnje događa se u kolovozu i rujnu i tada su simptomi najizraženiji. Biljka proizvodi pelud u golemim količinama (zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca koje raznosi vjetar). Korovi obično uzrokuju alergijske tegobe pri koncentraciji od 50 ili više peludnih zrnaca u kubnom metru zraka, ali ambrozija je iznimka jer uzrokuje alergijsku reakciju već pri koncentraciji 20-30 peludnih zrnaca/m3.
Kako se boriti?
Borba se mora voditi na nekoliko razina: kao javnozdravstveni problem zahtijeva i javnozdravstvene mjere; kao indivudualni problem bolesnog pojedinca zahtijeva pridržavanje pravila ponašanja i režima života u vremenu cvjetanja ambrozije i uzimanje propisanih antialergijskih lijekova kojima se mogu kontrolirati simptomi alergije.
Zdravstveni rizici koji nastaju zbog ambrozije potakli su brojne mjere i obveze na razini država diljem Europe i Sjeverne Amerike pa tako i u RH.
Uklanjanje te korovne biljke regulira Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ministarstva poljoprivede iz 2007. godine , koju moraju provoditi vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, šuma i lovišta, te lokalna komunalna poduzeća kao ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te održavanja površina uz vodotoke i kanale, javne prometnice i željezničke pruge, kao i ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama.
Svi oni dužni su o svom trošku tijekom vegetacijskih sezona u više navrata, sa svojih površina - uključujući i rubove parcela, šuma i poljskih putova - redovito uklanjati i suzbijati ambroziju agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim mjerama. Ukoliko to ne učine, moguće ih je prijaviti nadležnom komunalnom redaru (ako je u pitanju javno zemljište) ili poljoprivrednom inspektoru (ukoliko se radi o privatnom zemljištu). Kazne za neuklanjanje ambrozije na adekvatan način kreću se od 10 000 – 30 000 kn za pravne osobe, a 500 – 1500 kn fizičke osobe. Lokacije s ambrozijom mogu se prijaviti i putem besplatne aplikacije 'Alergični na alergije!' tako da se fotografiraju staništa ambrozije. Zahvaljujući tom alatu, na detaljnoj interaktivnoj karti Hrvatske od proljeća 2016. do danas registrirano je više od 12 00 lokacija.
Kako i kada ju ukloniti?
Ako ambrozija raste pojedinačno, treba je iščupati zajedno s korijenom. Za veće površine preporučuje se košnja prije negoli biljka počne cvjetati, i to plitka, nekoliko centimetara od tla. Dakle, košnja ne dolazi u obzir u srpnju, kolovozu i rujnu – nažalost tada je kasno za tu mjeru! Ako je potrebno, mogu se upotrijebiti i kemijska sredstva.
Kako se ponašanje u pandemiji reflektira na pojavnost simptoma alergijskog rinitisa?
Kao kliničaru prošle godine u oko mi je odmah upala činjenica da je jako mali broj alergičara tražio specijalističku pomoć i da su većina bili s vrlo blagim simptomima ili čak bez simptoma. To je vjerojatno vezano uz boravak u kući radi karantena, samoizolacija ili lock-down-a, uz permanentno nošenje zaštitnih maski jer se na taj način smanjio kontakt alergena i nosne sluznice i sukladno tome smanjio podražaj na sluznicu, smanjilo se oslobađanje upalnih citokina i raznih drugih posrednika alergijske reakcije.
Ove godine je ipak situacija nešto nepovoljnija. Nema više lock down-a (na sreću), maske se ne moraju nositi na otvorenom, imamo izuzetno sušno razdoblje s visokom koncentracijom polena ambrozije u zraku što doprinosi ponovnoj eksploziji simptoma i potrebi za ozbiljnim liječenjem. Srećom, zdravstvena služba nije više preopterećena i zagušena pacijentima s COVID-19 bolesti pa se može i adekvatnije posvetiti kroničnim bolestima kao što su alergijski rinitis i astma.
Ovakve situacije koje možemo pratiti iz dana u dan još jednom pokazuju međuovisnost raznih elemenata života na Zemlji: klimatskih i ekoloških promjena, pojave pandemije, promjena u ponašanju ljudi, dostupnosti zdravstvene skrbi za bolesne.
Zato i naša akcija u borbi protiv bolesti mora biti globalna i na svim razinama jer samo tako možemo odgovoriti na izazove pred nama. U tome mediji imaju presudnu ulogu u iznošenju točnih i pouzdanih informacija i uputa koje su dostupne i pristupačne te lako razumljive svim građanima. Kao što rekoh, globalno protiv globalnih ugroza!
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od alergijskog rinitisa ili astme, obratite pozornost na pojavljivanje ambrozije u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. Nikad ne možete biti sigurni da ta neugodna biljka sutra neće i kod vas izazvati alergijske simptome.
Sveprisutnost ambrozije i štetno djelovanje na zdravlje populacije u cjelini još je jedan test za sve nas, za našu brigu o okolišu i odgovornost prema sebi, svojoj djeci, susjedima i svim ljudima dobre volje!
Poruka o prevenciji širenja ambrozije dosta sliče porukama vezanim za prevenciju COVID-19. I ovdje se pozivamo na brigu ne samo o sebi već i o drugima. Solidarnost koja mora biti osnovna značajka življenja. Brini za druge, brini o sebi!
