Vlada je predstavila novi paket antiinflacijskih mjera kojim, kako poručuju iz Banskih dvora, želi ublažiti rast cijena i zaštititi građane te gospodarstvo od daljnjih inflacijskih pritisaka. Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade istaknuo je da je cilj mjera zadržati potporu građanima i poduzetnicima, osobito kada je riječ o cijenama energenata, uključujući struju, plin i naftne derivate. Podsjetio je i na dosadašnje Vladine pakete pomoći, za koje tvrdi da su pridonijeli očuvanju socijalne stabilnosti u razdoblju kriza, piše dnevnik.hr.
Novi porez na prekomjerne marže
Jedna od najvažnijih najavljenih novosti je uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti. Prema najavi ministra Tomislava Ćorića, ta će se mjera odnositi na velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj. Poslovni rezultati kompanija u 2026. uspoređivat će se s prosjekom ostvarenim od 2023. do 2025. godine. Ako se utvrdi višak dobiti iznad dopuštenog odstupanja od 15 posto, taj bi se iznos oporezivao stopom od 50 posto. Iz mjere bi bili izuzeti obveznici koji više od polovice prihoda ostvaruju izvan Hrvatske, čime Vlada želi zaštititi izvoznike.
Paušalci i turizam pod novim pravilima
Promjene stižu i za paušalne obrtnike. Vlada upozorava na snažan rast broja paušalnih obrta, ali i na pojavu prikrivenog nesamostalnog rada, odnosno prelaska zaposlenih u paušalne djelatnosti radi povoljnijeg poreznog tretmana. Najavljene su izmjene poreznog tretmana za više prihodovne razrede, uključujući smanjenje priznatih izdataka i promjenu koeficijenata za obračun doprinosa. Unatoč tome, paušalni obrti bi, prema najavama, i dalje trebali imati povoljniji tretman od klasičnog nesamostalnog rada.
Dio mjera odnosi se i na kratkoročni najam u turizmu. Minimalni paušal trebao bi rasti: u drugoj skupini prema indeksu turističke razvijenosti sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura. Od 1. siječnja iduće godine Vlada planira ukinuti porez na dohodak na mirovine. Prema riječima ministra Ćorića, mjera bi trebala obuhvatiti gotovo 550.000 umirovljenika na koje se do sada odnosilo oporezivanje. Kao primjer je navedena bruto mirovina od 1000 eura, koja sada iznosi 954 eura neto. Nakon ukidanja poreza, neto iznos bio bi veći za 46 eura, piše dnevnik.hr.
Zamrzavanje administrativnih cijena
Vlada najavljuje i privremeni moratorij na administrativne cijene koje određuju državna tijela i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Time se želi spriječiti dodatni pritisak na kućne budžete i ublažiti prelijevanje troškova energenata na ostale cijene. Na snazi ostaju i postojeće mjere, među kojima su subvencionirane cijene plina, struje i goriva, ograničavanje cijena 100 proizvoda i kategorija proizvoda te mjere transparentnosti cijena.
Iz Vlade poručuju da bi kombinacija proračunske discipline, kontrole administrativnih cijena, energetskih mjera i poreznih promjena trebala pomoći spuštanju inflacije prema razini europodručja. Ćorić je poručio da je vrijeme za zajednički napor svih sektora te naglasio da Vlada u ovom paketu, kako je rekao, "polazi od sebe". Istodobno se očekuje solidarnost socijalnih partnera u pregovorima koji slijede u drugoj polovici godine.
Rastu kazne za neprijavljeni rad
Uz antiinflacijske mjere, Vlada je u saborsku proceduru uputila i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Njime se povećavaju novčane kazne za neprijavljeni rad, zakon se usklađuje s novim Zakonom o strancima, a uvode se i promjene u evidencijama rada, piše dnevnik.hr.
Prema najavama, skraćuje se razdoblje javne objave na takozvanoj crnoj listi sa šest na jednu godinu, ukida se bijela lista poslodavaca, a Jedinstvena elektronička evidencija rada proširit će se i na druge djelatnosti izvan digitalnih platformi.
