NATO ubrzano jača svoju obrambenu prisutnost na Baltiku, regiji koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu postala jedno od najosjetljivijih područja europske sigurnosti. Estonija, Latvija i Litva, tri članice Saveza koje graniče s Rusijom ili Bjelorusijom, sve otvorenije pripremaju teren za scenarij koji se donedavno smatrao krajnje malo vjerojatnim: mogući izravni sukob s Moskvom.
Cilj nije napad, nego odvraćanje. Poruka NATO-a je da baltičke države ne smiju biti slaba točka Saveza, nego prostor na kojem bi svaki pokušaj ruske agresije bio zaustavljen već na prvim kilometrima, piše Politico.
Nova obrambena linija uz granicu s Rusijom i Bjelorusijom
Središnji dio tog plana je takozvana Baltička obrambena linija. Estonija, Latvija i Litva dogovorile su izgradnju sustava protupokretnih zapreka, skloništa, bunkera i prepreka koje bi u slučaju napada trebale usporiti ili zaustaviti prodor ruskih snaga.
Riječ je o projektu koji se razvija u mirnodopskim uvjetima, ali s jasnom ratnom logikom: dobiti vrijeme za dolazak savezničkih pojačanja i spriječiti brzi proboj prema unutrašnjosti baltičkih država. U obrambenim planovima posebno mjesto imaju protutenkovski rovovi, betonske zapreke, bodljikava žica i unaprijed pripremljene logističke točke.
Baltičke vlade pritom naglašavaju da ne žele izazivati Moskvu, nego se pripremiti za sigurnosnu stvarnost u kojoj Rusija više nije samo susjed, nego dugoročna prijetnja.
Suwałki koridor ostaje najosjetljivija točka
Jedna od najvećih briga NATO-a i dalje je Suwałki koridor, uski pojas teritorija između Poljske i Litve, smješten između Bjelorusije i ruske enklave Kalinjingrada. Taj prostor jedina je kopnena veza baltičkih država s ostatkom NATO-a.
U slučaju krize, ruski pritisak na taj koridor mogao bi pokušati odsjeći Estoniju, Latviju i Litvu od savezničkih snaga u Europi. Upravo zato NATO sve više ulaže u mobilnost, logistiku, protuzračnu obranu i sposobnost brzog raspoređivanja vojnika na istočnom krilu.
Vojni analitičari upozoravaju da bi se budući sukob, ako do njega dođe, mogao odlučivati u prvim danima. Zato je ključna ideja Saveza da obrana ne počne nakon što je teritorij izgubljen, nego odmah na granici.
More, kablovi i "hibridni rat"
Baltik nije važan samo zbog kopnene granice. Nakon niza incidenata s podmorskim kablovima i energetskom infrastrukturom, NATO je pojačao nadzor i na Baltičkom moru. Operacija "Baltic Sentry" usmjerena je na zaštitu kritične podmorske infrastrukture, uključujući energetske i komunikacijske veze.
Savez time pokušava odgovoriti na sve izraženiju sivu zonu sukoba: sabotaže, cyber napade, ometanje komunikacija, korištenje takozvane ruske "flote u sjeni" i pritiske koji ne prelaze uvijek prag otvorenog rata, ali postupno iscrpljuju zapadne države. Za NATO je to nova vrsta sigurnosnog izazova. Umjesto klasične slike tenkova na granici, prijetnja sve češće dolazi kroz dronove, brodove, hakerske napade i incidente koje je teško odmah pripisati jednom akteru.
Jačanje obrane Baltika uklapa se u širu strategiju NATO-a na istočnom krilu, od sjevera Europe do Crnog mora. Savez želi pokazati da je spreman braniti svaki centimetar teritorija svojih članica i da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne može osloniti na pretpostavku da će Zapad oklijevati.
Baltičke države pritom traže još snažniju prisutnost saveznika, više sustava protuzračne obrane, bolje zalihe streljiva i brže donošenje odluka u slučaju krize. Njihova je procjena jednostavna: ako Rusija vidi slabost, mogla bi je testirati. Zato se na Baltiku danas ne gradi samo obrambena linija. Gradi se politička poruka. NATO želi da Kremlj shvati kako bi svaki pokušaj destabilizacije regije imao visoku cijenu.
Rat se želi spriječiti pripremom za najgore
Iako u NATO-u ne tvrde da je ruski napad na baltičke države neizbježan, pripreme pokazuju da se takav scenarij više ne odbacuje kao nemoguć. Iskustvo Ukrajine promijenilo je europsko razmišljanje o sigurnosti, granicama i vremenu potrebnom za reakciju, piše Politico.
Baltička "tvrđava" zato je prije svega pokušaj da se rat spriječi. Što su granice bolje zaštićene, što su saveznici prisutniji i što je odgovor unaprijed jasniji, to je manja vjerojatnost da će Moskva iskušati odlučnost NATO-a.
U novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe Baltik više nije periferija. Postao je prednja linija odvraćanja.
