Uzurpatori i devastatori pomorskog dobra česta su tema naših članaka. Devastacija pomorskog dobra traje i traje, a najnoviji primjer stiže nam iz Omiške rivijere točnije Medića.
"Neovlašteni radovi odvijaju se na pomorskom dobru. Na lokaciji Mediće-Mimice k.o 4903/1 Rogoznica , ispostava Omiš gradi se ogradni zid visok 2,8m na hridima i plaži, a srušen je stoljetni ogradni zid i neutvrđeno pomorsko dobro. On radi što ga je volja", kazuje nam čitatelj koji je već ranije upozorio na probleme na ovom istom mjestu.
Naime, vlasnik nekretnine na tom području prvo je krenuo u izgradnju stepenica kojima je ušao u pomorsko dobro. Po prijavi mještana, a dolaskom komunalnog redara dobio je nalog da ukloni sporne (bespravne) stepenice što je i učinio.
Međutim, novi problem je nastao podizanjem zida kojim se priječi drugim mještanima prolaz do plaže - odnosno prolaz na plažu je onemogućen!
"Problem je zid. Za ogradni zid do 1,6 metara ne trebaju papiri, ali za zid koji je viši od toga trebaju a ovaj je visok skoro tri metra i to spada u potporini zid za koji trebaju papiri odnosno dozvola, a on je sigurno nema. Ovim zidom zapriječio je prolaz do plaže, a doznali smo kako se namjerava širiti i na zelene pojas. Četrdeset godina se nije ovdje pojavio, ima hotele u Njemačkoj i sad je došao ovdje nama praviti probleme. Hoće prisvojiti sebi i plažu, a nama mještanima onemogućiti dolazak na istu", kazuje nam čitatelj, inače mještanin Medića.
Grad: To je postupak koji traje
O ovom slučaju upitali smo i Grad Omiš, odnosno njihov nadležni odjel.
"Znamo za taj problem, prijavili smo ga i Pomorskom inspektoratu i Građevinskoj inspekciji. Imamo odgovor i od prije pola godine kada je pomorski inspektor rekao da je to preuzela građevinska inspekcija te da će ona djelovati. Mi svako novo prijavljivanje dostavljamo njima, izađemo na teren, slikamo i dostavimo im.
Dok je zid prešao visinu od metra to već nadilazi propisano. Čim su stavljeni tzv.kašuni, dostavili smo i taj izvještaj Građevinskoj inspekciji i Pomorskom inspektoratu", kazala nam je Zorica Terzić, voditeljica Odsjeka za upravljanje javnim površinama i redarstvo u Gradu Omišu.
Kazala nam je kako su za navedenu česticu zaprimili više prijava, pa čak i putem stranice pomorsko dobro.
"Pratimo kontinuirano ovaj slučaj., Na bilo kakvu dojavu izlazimo teren. Te skaline imaju dugu povijest, radio ih je netko od susjeda, građevinska inspekcija je naredila da se uklone i one i jesu uklonjene. Pa je ovaj gospodin koji sad radi ogradne i potporne zidove, kompletirao parcelu i ograđuje je.
Nama je bilo bitno kao Gradu da to nije u pojasu šetnice, a sve ostalo smo snimili. Kako je redar utvrdio na terenu on zaista nije dirao taj dio koji ne smije dirati, a ovo sve smo prijavili. To je postupak koji traje, a kako nam kažu prijavitelji slučaj je i na sudu", kazala je Terzić.
Upit o ovom slučaju uputili smo i na adrese Ministarstva i građevinske inspekcije. Po primitku iste ćemo i objaviti.
[Plavo]Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), pomorsko dobro definirano je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom, a čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva).
Podmorska i morska komponenta u potpunosti pripadaju pomorskom dobru, dok je na kopnu potrebno odrediti granicu pomorskog dobra. Morska obala zakonski je definirana kao dio pomorskog dobra koje se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru valovi za vrijeme najvećeg nevremena kao i onaj dio kopna koji prema svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.
Gospodarsko korištenje pomorskog dobra predstavlja obavljanje gospodarskih djelatnosti sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pravo na gospodarsko korištenje dodjeljuje se koncesijama fizičkim i pravnim osobama. Za djelatnosti čije obavljanje na pomorskom dobru ne isključuje niti ograničava njegovu opću upotrebu dodjeljuju se koncesijske dozvole.
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.[KRAJ]
