Na 210 metara nadmorske visine iznad Jelse na Hvaru je Galešnik. Stoljećima Galešnik čuva Jelsu i more. S nje se nadzirao morski put do otoka i za sigurnost tamošnjih stanovnika Galešnik je bio od velika značaja.
Iako je put do Galešnika strm i pomalo naporan, svaki korak prema utvrdi se i te kako isplati. Uvid u bogatu povijest i pogled s visine doslovno oduševljavaju.
Na Galešniku radi se punom parom. Restauratori stabiliziraju stare zidove.
- Prvo smo obodno nazidali u hidraulični vapneni mort, lokalni kamen, izvorni. Sada radimo ispunu od malih komada kamena i te gotove hidraulične žbuke, rekao je za HRT restaurator i konzervator Ozren Radovanović.
Stoljećima Galešnik čuva Jelsu i more. Kako bi se očuvao i u onima nadolazećima, pobrinut će se projekt "Istočno-jadranski kasnoantički maritimni limes", odnosno maritimna granica. To je novi projekt koji privlači sve veću pažnji javnosti i struke.
Predviđa rekonstrukciju, a onda i predstavljanje javnosti u ranom srednjem vijeku niz iznimno važnih vojno obrambenih objekata na našoj obali. Projekt u prvoj fazi obuhvaća upravo utvrdu Galešnik.
Obnova Galešnika otkrila prapovijesnu gradinu iz brončanog doba
Već na početku istraživanja - iznenađenje za arheologe i to u podnožju Galešnika, koji su obišli predstavnici niza muzejskih ustanova u Hrvatskoj.
- Ispod njega utvrde se nalazi još jedan perimetar bedema, najvjerojatnije iz kasne bronce. Zidan velikim megalitskim bedemima, to je jedna od vrlo značajnih ilirskih gradina, a Galešnik kao kasnoantička utvrda je zauzela samo akropolu te gradine, pojašnjava MHAS-a Miro Katić.
- Šibenik je grad utvrda, pokraj Šibenika na šibenskim otocima imamo utvrde koje su slične ovoj i tu nekako nalazimo sličnost. Tu je grupa ljudi koji se znaju, arheolozi, ljudi iz gradske uprave, priča je domaća. Nastojat ćemo kroz projekt koji ima jako veliki potencijal napraviti nešto za domaće ljude. Također, i pokazati onima koji dolaze, da dolaze u većem broju. Također, i još neke druge segmente kulture i ponude, rekao je ravnatelj muzeja grada Šibenika Toni Brajković.
Galešnik je jedna od najljepših kasnoantičkih utvrda na istočnoj strani Jadrana. Svakodnevan je i težak rad u sklopu projekta.
- Cilj je zapravo da se na jednom prostoru, hrvatskog dijela otočnog pojasa, inventariziraju kasnoantički lokaliteti iz doba iz 5., 6. i 7. stoljeća. Potom da se uvrste u projekt koji je i dobio naziv "Istočno-jadranski kasnoantički maritimni limes " u poveznici s partnerima iz Albanije, Grčke i Italije, naveo je Lino Ursić iz Spllitsko-dalmatinske županije.
Za razvitak arheološkog turizma važna je obnova ove vojne utvrde izgrađene u šestom stoljeću za bizantskog cara Justinijana Prvog.
- Sustavno istraživanje, potrebno je, pogotovo što se tiče zaštite, ali i prezentacije lokalnoj zajednici. Na kraju i zbog turističke valorizacije ovakvog lokaliteta, koja je bitna, kako za otočane i Jelšane, tako i za turističku ponudu cijelog otoka Hvara, kazala je Marija Marijan, načelnica općine Jelsa.
Utvrda je izgrađena na prapovijesnoj gradini iz kasna brončana doba. Rimska cesta koja je uz nju prolazila spajala je istočni i zapadni dio Hvara.
S obližnjom ilirsko grčkom utvrdom Tor, Galešnik jer tvorio jedinstvenu obrambenu cjelinu tog dijela otoka. Veći dio očuvane arhitekture Galešnika rekonstruirat će se konzervatorskim radovima u sklopu projekta Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Splitsko-dalmatinske županije.
