Zanimljiv ulov imao je jedan šibenski ribar. Ulov je zbunio i njega i kolegu.
"Jel' živo još? Što sad s tim? Jel' grize? To je neka morska neman, bože sačuvaj", komentirali su u šali nakon ulova.
Kako nam je kazao ribar, ova je riba preživjela na suhom čak sat vremena nakon što je izvađena iz mora. Iako se u videu može čuti nagađanje da se radi o morskoj lastavici, Pero Ugarković, suradnik splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo potvrdio nam je radi se o kokotu letaču (dactylopterus volitans).
Kokot letač je riba priobalanog pjeskovitog, muljevitog i kamenitog dna s pjeskovitim površinama. Nalazimo ga od 10 i 80 metara dubine. Dno pretražuje slobodnim dijelom prsnih peraja, a širenjem prsnih peraja zastrašuje potencijalne napadače.
Kokot letač naraste do 50, no najčešće se lovi u dužini od 15 do 30 centimetara.
Ima izduženo tijelo, u presjeku gotovo kvadratno, a posebno u prednjem dijelu. Glava je kod ove ribe krupna i potpuno oklopljena koštanim pločama koje se na gornjem dijelu glave produžuju u dvije paralelne bodlje. Duga i snažna bodlja koja dopire barem do kraja osnovice prsne peraje je prisutna i na donjem stražnjem dijelu škržnog pretpoklopca. Oči su velike i smještene visoko na glavi, a usta su malena pri čemu je gornja čeljust duža od donje. Zubi su sitni i zrnati, posloženi u više redova. Bočne linije nema, a ljuske su velike, ktenoidne, s uzdužnim grebenčičem zbog čega je Draženu riba i izgledala ‘pregruba’.
S leđne je strane kokot letač tamnosmeđe boje s velikim tamnijim mrljama, a često i s plavim točkama.
Na osnovici repne peraje se sa svake strane nalaze dva vodoravna i nazubljena ispupčenja. Ima dvije leđne peraje, dok su prsne peraje izrazito velike i razdijeljene u dva dijela smeđe boje s koncentričnim prugama sastavljenim od crno obrubljenih svijetloplavih točaka, tamnoplavih točaka i linija.
Kokot letač je riba priobalanog pjeskovitog, muljevitog i kamenitog dna s pjeskovitim površinama. Nalazimo ga od 10 do 80 metara dubine. Živi u grupama, a mrijesti se potkraj proljeća i početkom ljeta. Hrani se rakovima, školjkašima i ribom. Dno pretražuje slobodnim dijelom prsnih peraja, a širenjem prsnih peraja zastrašuje potencijalne napadače.
Redovito je u ponudi u ribarnicama Maroka, Turske i Cipra, no u Jadranu, budući da nije čest, nema baš nikakvu gospodarsku vrijednost (opis ribe: Novi list).
