Povodom Dana Grada i Blagdana Gospe od Anđela, HRT je danas iz svoje arhive podijelio prilog snimljen u Imotskom davne 1984. godine. Reportažu je vodila legendarna splitska novinarka Nada Šurjak, a u fokusu su bile ekonomske i društvene teme koje su tada zaokupljale ovaj kraj – posebice vezane uz veliki broj Imoćana na privremenom radu u inozemstvu.
U prilogu se navodi da bi se Imotski, prema tadašnjim izjavama, rado odrekao neslavnog statusa grada u Hrvatskoj s najvećim brojem radnika u inozemstvu. No, zbog dugogodišnje tradicije rada u tuđini i stalne težnje za boljim životom, čak pet tisuća Imoćana tada je kruh zarađivalo u zapadnoeuropskim državama.
Povratnici s devizama i ograničenjima
Krajem srpnja i početkom kolovoza mnogi su se privremeni radnici vraćali kući i donosili ušteđevinu. No, situacija se znatno promijenila uvođenjem mjera ograničenog raspolaganja devizama.
Kako je tada objasnio Nediljko Vujčić iz "Splitske banke" Imotski, doznake iz inozemstva bile su gotovo prepolovljene u odnosu na prijašnje godine:
„Dok smo ranije imali dovoljno efektive i mogli slati vreće deviza u trezor u Split, sada ta ista sredstva trebujemo iz Splita“, kazao je.
Zakon o carinskim povlasticama donio nadu
Unatoč ograničenjima, optimizam se budio zbog nove zakonske odredbe koja je od početka 1985. trebala omogućiti carinske povlastice pri uvozu opreme iz inozemstva. Tadašnji povratnici, Jozo i Nevenka Kolovrat, pozdravili su tu mogućnost, nadajući se da će zakon biti fleksibilniji i omogućiti korištenje uvezene opreme i drugim članovima obitelji, a ne samo povratniku.
„Može ga koristiti i moja kćerka, i zet, čak i ja, ako sam domaćica. To bi bio moj prijedlog – da se zakon nadopuni“, rekla je tada Nevenka.
Tvornica Pionirka planirala uvoz nove opreme
Nove zakonske mogućnosti pokušala je iskoristiti i imotska tvornica Pionirka, čiji je tadašnji direktor Živko Žužul izjavio da već razmatraju uvoz dijela opreme na osnovu novih propisa.
„Mislim da ćemo se uključiti i pokušati vidjeti da dio opreme uvezemo na ovakav način i da iskoristimo pogodnosti koje zakon omogućuje“, rekao je Žužul.
Zaključno, Nada Šurjak je u svom javljanju iz 1984. naglasila kako udruženom radu, ali i društvenim institucijama predstoji zadatak da povratnicima ponude konkretne programe, ali bez nepotrebne birokracije – jer upravo od te administrativne zapreke, govorili su tada ljudi, najviše strahuju.
Danas, više od 40 godina kasnije, mnoge teme iz ovog arhivskog priloga i dalje su itekako aktualne. Pogledajte prilog:
