Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSEBENJACI
    • Na današnji dan
    • IZGUBLJENO-NAĐENO
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Može uništiti beton i temelje kuće: Biljka koju nikako ne smijete posaditi u dvorištu

Smatra se jednom od najproblematičnijih invazivnih vrsta
D.D. / Foto: Unsplash15. ožujka 2026. 08:37
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp E-mail adresa

Japanski dvornik (lat. Reynoutria japonica, ranije Fallopia japonica) invazivna je višegodišnja biljka podrijetlom iz istočne Azije. Naziva se još i slonovo uho ili magareća rabarbara, a mnogi ne znaju da je riječ o jednoj od najproblematičnijih biljaka na svijetu.

U Europu je donesena u 19. stoljeću kao ukrasna biljka, ali se vrlo brzo proširila i danas se smatra jednom od najproblematičnijih invazivnih vrsta na kontinentu.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Na području regije prvenstveno se uzgajala kao dekorativna vrsta u dvorištima, no zbog širenja i potiskivanja drugih biljaka često je iskapana i bacana na odlagališta otpada ili uz prometnice, piše Klix.

Ova biljka prepoznatljiva je po visokim, šupljim stabljikama koje podsjećaju na bambus, velikim srcolikim listovima i sitnim bijelim cvjetovima koji se pojavljuju krajem ljeta. Japanski dvornik može narasti i do tri metra visine, a posebno je opasan zbog iznimno snažnog i razgranatog podzemnog sustava korijenja – rizoma.

Zašto je ova biljka opasna?

Glavni problem japanskog dvornika je njegova agresivna sposobnost širenja. Biljka se razmnožava prvenstveno putem rizoma, a i najmanji komadić korijena može razviti novu biljku. Zbog toga se vrlo brzo širi uz rijeke, ceste, željezničke pruge i na zapuštenim zemljištima.

Osim što potiskuje domaće biljne vrste, japanski dvornik stvara guste i gotovo neprobojne kolonije. Time smanjuje bioraznolikost i mijenja prirodne ekosustave, jer lokalne biljke nemaju dovoljno svjetla i prostora za rast.

Njegov snažan korijen može uzrokovati i materijalnu štetu. Rizomi su sposobni probijati pukotine u asfaltu, betonu i temeljima objekata, što može dovesti do oštećenja infrastrukture poput cesta, zidova i zgrada. Upravo zbog toga je u mnogim europskim državama ova biljka zakonski regulirana, a njezino namjerno sađenje ili širenje može biti zabranjeno.

Teško uklanjanje

Uklanjanje japanskog dvornika dugotrajan je i zahtjevan proces. Jednostavno košenje ili čupanje obično nije dovoljno, jer i mali dijelovi rizoma koji ostanu u zemlji mogu ponovno izrasti. Najčešće se primjenjuje kombinacija mehaničkog uklanjanja i kontrolirane uporabe herbicida, a proces može trajati i više godina.

Zbog svega navedenog, stručnjaci upozoravaju da je važno pravodobno prepoznati ovu biljku i spriječiti njezino širenje.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
4
Nice
2
What?
0
Laž
1
Sad
2
Mad
13
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Na Dinari čak -5. Što nas očekuje u dane produženog vikenda i trebaju li poljoprivrednici strahovati od mraza?
4
sat
Na Dinari čak -5. Što nas očekuje u dane produženog vikenda i trebaju li poljoprivrednici strahovati od mraza?
Je li na pomolu nova arheološka senzacija u Stobreču? VIK pokrenuo radove, možda su "udarili" u povijesna gradska vrata
5
sat
Je li na pomolu nova arheološka senzacija u Stobreču? VIK pokrenuo radove, možda su "udarili" u povijesna gradska vrata
"Više igre, manje ekrana": Djeca nam ne trebaju medalje, nego zdravo djetinjstvo – sport je početak svega
5
sat
"Više igre, manje ekrana": Djeca nam ne trebaju medalje, nego zdravo djetinjstvo – sport je početak svega
Sudamja otvorena krcatom Pjacom: Nina Badrić oduševila Splićane na početku programa "Nima grada bez judi"
6
sat
Sudamja otvorena krcatom Pjacom: Nina Badrić oduševila Splićane na početku programa "Nima grada bez judi"
Boka kao identitet: Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske matice iseljenika Podružnice Split i Matice hrvatske sa suradnicima posjetilo Hrvate u Crnoj Gori
7
sat
Boka kao identitet: Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske matice iseljenika Podružnice Split i Matice hrvatske sa suradnicima posjetilo Hrvate u Crnoj Gori
NAJČITANIJE VIJESTI
  • Otkazan je večerašnji koncert u Baškoj Vodi
    Otkazan je večerašnji koncert u Baškoj Vodi
    30. travnja 2026. 14:57
  • Dinara i Kamešnica se probudile pod snijegom
    Dinara i Kamešnica se probudile pod snijegom
    30. travnja 2026. 07:42
  • Dvije prometne nesreće i velike gužve: Ogromna je kolona na izlazu iz Splita
    Dvije prometne nesreće i velike gužve: Ogromna je kolona na izlazu iz Splita
    30. travnja 2026. 13:23
  • Otvara se sjeverni dio Marjana: Najposjećenija zona ponovno dostupna građanima
    Otvara se sjeverni dio Marjana: Najposjećenija zona ponovno dostupna građanima
    30. travnja 2026. 10:47
  • Kraj agonije na Jadranskoj magistrali? Doznajemo kada se otvara most u Omišu
    Kraj agonije na Jadranskoj magistrali? Doznajemo kada se otvara most u Omišu
    30. travnja 2026. 20:58
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Upišite što tražite i kliknite na tipku Enter za početak pretrage. Kliknite tipku Esc za prekid.