Znanstvenici su potvrdili postojanje najudaljenije galaksije ikad opažene, nazvane MoM-z14, čija svjetlost do nas stiže iz vremena samo 280 milijuna godina nakon Velikog praska. Riječ je o dosad najranijem poznatom razdoblju u kojem je uopće zabilježeno postojanje galaksije, čime su pomaknute granice ljudskog razumijevanja svemira.
Ovo iznimno otkriće omogućio je svemirski teleskop James Webb (JWST), koji je već ranije pokazao sposobnost “zavirivanja” dublje u svemir nego ikoji instrument prije njega, no potvrda MoM-z14 označava novu prekretnicu u astronomiji.
Galaksija koja ne bi smjela postojati – barem prema teoriji
Naziv MoM dolazi od izraza “Mirage or Miracle” (Privid ili čudo), a cilj istoimenog istraživačkog programa jest utvrditi jesu li ekstremno udaljeni objekti stvarni ili tek optičke varke. U slučaju MoM-z14, odgovor je jasan – riječ je o pravom kozmičkom čudu.
Naime, prema postojećim teorijskim modelima, galaksije u tom razdoblju svemira trebale su tek započinjati svoje formiranje. Međutim, MoM-z14 je iznimno sjajna – čak do 100 puta sjajnija nego što modeli predviđaju, što upućuje na izuzetno intenzivnu i brzu ranu evoluciju, javlja IFLscience.
“Rastući jaz između teorije i promatranja”
Otkriće je potaknulo ozbiljna pitanja unutar znanstvene zajednice. Kako navodi Jacob Shen, postdoktorski istraživač s MIT-a i član tima:
“Postoji sve veći jaz između teorije i promatranja ranog svemira, što otvara niz ključnih pitanja koja tek trebamo istražiti.”
Dodatnu zagonetku predstavlja činjenica da su u galaksiji otkriveni tragovi dušika, elementa koji se prema dosadašnjim spoznajama nije trebao pojaviti u tolikim količinama tako rano u povijesti svemira. To sugerira da su uvjeti u ranom svemiru bili znatno drugačiji nego što se dosad smatralo.
Svjetlo koje je “očistilo” svemir
MoM-z14 pokazuje i znakove procesa poznatog kao epoha reionizacije – razdoblja kada je snažno svjetlo prvih zvijezda i galaksija počelo “čistiti” gustu maglu neutralnog vodika u svemiru, ionizirajući atome i omogućujući svjetlosti da se slobodnije širi.
Upravo takve galaksije, iako iznimno rijetke i teško uočljive, ključne su za razumijevanje tog misterioznog razdoblja kozmičke povijesti.
Sljedeći korak: znanstvena potvrda
Zbog širenja svemira, svjetlost ovako udaljenih galaksija rastegnuta je u crveni dio spektra, no sličan efekt može nastati i iz drugih razloga. Zato su, ističu znanstvenici, spektroskopska mjerenja ključna za precizno određivanje udaljenosti i starosti.
“Slike nam daju procjenu, ali detaljna spektroskopija je nužna kako bismo točno znali što i kada promatramo”, izjavio je Pascal Oesch sa Sveučilišta u Ženevi, jedan od voditelja istraživanja.
Studija će uskoro biti objavljena u Open Journal of Astrophysics, dok je njezina preliminarna verzija već dostupna na znanstvenoj platformi arXiv.
Otkriće MoM-z14 ne samo da pomiče granice promatranja svemira, nego i jasno pokazuje da naše razumijevanje njegova nastanka tek ulazi u novo, uzbudljivo poglavlje.
