Pojava plijesni na hrani često izaziva zabrinutost jer plijesan može biti znak da je hrana izgubila svoju svježinu i postala potencijalno opasna za konzumaciju. Iako mnogi vjeruju da je dovoljno samo ukloniti pljesnivi dio hrane, stručnjaci upozoravaju da situacija nije tako jednostavna.
Što je plijesan i zašto se pojavljuje?
Plijesan je vrsta gljivica koja raste na površinama hrane kada su uvjeti povoljni, najčešće kada hrana stoji na toplom i vlažnom mjestu. Plijesan se može pojaviti na gotovo svakoj vrsti hrane, uključujući voće, povrće, meso, mliječne proizvode i kruh. Njeni mikroskopski spori mogu lako putovati zrakom i naseliti se na hranu, a često ne ostaju samo na površini. Kod hrane s visokom vlažnošću, poput voća, povrća ili kruha, plijesan može prodrijeti duboko u strukturu, pa površinsko odstranjivanje često nije dovoljno za sigurno konzumiranje.
Mikotoksini – opasnost koju ne vidimo
Većina plijesni može proizvoditi mikotoksine, toksične spojeve koji mogu biti opasni za zdravlje. Ovi toksini mogu izazvati različite zdravstvene probleme, uključujući trovanja, probavne tegobe, ali i ozbiljnije probleme poput respiratornih bolesti, pa čak i smanjenje imuniteta kod dugotrajne izloženosti.
Iako konzumacija male količine plijesni ne mora uvijek izazvati ozbiljne simptome, dugotrajna ili česta izloženost mikotoksinima može biti štetna. Zbog toga je preporuka da se pljesniva hrana, posebno ona mekša i vlažnija, poput voća, povrća, kruha, pekarskih proizvoda i mekih sireva, uvijek baci.
Kada hrana s plijesni može biti sigurna?
Postoje određeni slučajevi kada je moguće sigurno konzumirati hranu na kojoj se pojavila plijesan, ali samo pod određenim uvjetima. Primjerice, kod tvrdih sireva kao što su parmezan ili čedar, plijesan se ne širi tako brzo u unutrašnjost zbog guste strukture. U takvim slučajevima moguće je odrezati dio zahvaćen plijesni, ostavljajući barem 2,5 cm čistog dijela oko nje, a ostatak sira može biti siguran za konzumaciju. Međutim, važno je da nož kojim režete pljesnivi dio ne dodiruje ostatak sira kako ne bi prenio spore.
Također, postoje određeni pljesnivi sirevi poput plavog sira, briea ili camemberta, koji se proizvode s posebnim vrstama plijesni koje su sigurne za konzumaciju.
Ove vrste plijesni su kontrolirane i specifične za određene proizvode, a nisu opasne za ljudsko zdravlje.
Preporuke za rukovanje pljesnivom hranom
Ako primijetite plijesan na hrani, najbolje je slijediti nekoliko osnovnih pravila kako biste izbjegli potencijalne rizike:
1. Bacite hranu s visokim sadržajem vlage: Voće, povrće, kruh, pekarski proizvodi i meki sirevi ne smiju se konzumirati ako na njima primijetite plijesan, jer plijesan može prodrijeti dublje u hranu i proširiti se izvan vidljivog dijela.
2. Odstranite plijesan s tvrdih namirnica. Kod tvrdih sireva i povrća s niskim udjelom vode, poput mrkve, plijesan se može ukloniti odrezivanjem zahvaćenog dijela, ali pripazite da nožem ne kontaminirate ostatak hrane.
3. Pažljivo skladištite hranu: Plijesan se razvija u toplim, vlažnim uvjetima, stoga hranu čuvajte u hladnjaku i konzumirajte je unutar preporučenog roka trajanja.
4. Izbjegavajte inhalaciju plijesni: Kada rukujete pljesnivom hranom, izbjegavajte udisanje plijesni jer spore mogu izazvati iritaciju dišnih puteva.
Postoje iznimke, ali...
Pojava plijesni na hrani jasan je znak da je hrana izgubila svoju svježinu i može predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje. Iako postoje iznimke kod određenih vrsta hrane, većina pljesnive hrane, posebno one mekane i vlažne, treba biti odbačena. Konzumacija pljesnive hrane može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pa je važno pridržavati se preporuka o sigurnom rukovanju hranom i skladištenju kako bi se smanjio rizik od kontaminacije.
Za više informacija o rukovanju pljesnivom hranom, posjetite web stranice [FSIS](https://www.fsis.usda.gov/food-safety/safe-food-handling-and-preparation/food-safety-basics/molds-food-are-they-dangerous) i [AllRecipes](https://www.allrecipes.com/article/can-you-eat-moldy-foods/).
