VIDEO Brački vatrogasci uhvatili zmiju u kući, ono što je učinila vatrogaskinja Maja mnoge je oduševilo

Ljudi nas često pitaju što radimo sa zmijama koje uhvatimo prilikom naših intervencija pa na odgovor kako ih puštamo natrag u prirodu mnogi od njih u počinju podizati obrve u čudu.

No krenimo redom, prvo nešto o našim zmijama. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug), dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno. Katkad se kao zmije "poluotrovnice" još spominju crnokrpica i zmajur, ali one, iako imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov, a i samo unošenje otrova presporo je da bi nas ugrozilo.

U našoj zemlji zmije spadaju u ugrožene životinje pa je tako U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Republike Hrvatske uvršteno pet vrsta zmija od kojih je planinski žutokrug naveden kao ugrožen (EN), a smičalina, ribarica, zmija, sljeparica i crvenkrpica kao vrste s nedovoljno podataka (DD).

Razlozi ugroženosti zmija u Hrvatskoj su cijepanje staništa uslijed urbanizacije, stradavanje na prometnicama, zaraštanje travnjaka kao posljedica, prestanka ekstenzivnog stočarenja, ubijanje kao posljedica straha, ilegalno komercijalno skupljanje za terariste i onečišćenje.

Shodno tome svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode, odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, te se ne smiju namjerno ozljeđivati ni ubijati. Također je zabranjeno i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu. U staništima zmija, a naš otok je baš jedno od takvih staništa, valja se pridržavati određenih obrazaca ponašanja. pa tako pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite nogu od ugriza.
U šetnji treba paziti da se ne staje na nepregledna mjesta, da ih se ne dodiruje rukama, a prije odmora treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti.

U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunčaju na takvim mjestima.

Zmije otrovnice

Pri susretu sa zmijom otrovnicom, a ako ih ne raspoznajete onda ovo vrijedi za svku zmiju, treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost (najmanje 2 m) te udaljiti malu djecu i kućne ljubimce ako ih ima.

Želimo li zmiju fotografirati, to treba učiniti polako, bez naglih pokreta i bez približavanja na udaljenost manju od dvije duljina njezina tijela. Zmiju otrovnicu treba poštovati i zaobići (ako je moguće) ili je zaplašiti udarcima o tlo na što svaka od njih odm reagira je zmije izrazito dobro osjećaju vibracije tla.

Ako baš nemate sreće pa vas zmija ugrize dobro je da znate kako zmije mogu vrlo točno odrediti koliku dozu otrova će ispustiti u pojedinom ugrizu, pa se često događa da ga s obrambenim ugrizom uopće i ne ispuste. Tada govorimo o „suhom ugrizu”.

- Ne pokušavajte zmiju ubiti ili uhvatiti (kako bi se eventualno ponijela u bolnicu s ozljeđenikom) jer bi pri tome još koga mogla ugristi a liječnici liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice pa čak i kad ne bi znali, točna determinacija vrste nije potrebna jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje jedinstven protuotrov.

- Ugrizena osoba mora se smiriti i ne treba paničariti.

- Treba ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva.

- Ranu treba pustiti da slobodno krvari i ne treba je ni u kojem slučaju pokušavati rezati ili iz nje isisavati otrov.

- Preporučuje se očistiti ranu i imobilizirati ujedeni ekstremitet pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja, ali vezivanje NE SMIJE biti previše snažno.

- Ugrizenu osobu treba što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112.

Što se ove naše posljednje zmije koju smo uspješno odstranili iz urbanog okoliša riječ je o neotrovnoj i po ljude bezopasnoj Bjelici, Smuku ili Eskulapovoj zmiji (lat. Zamenis longissimus) a čast da je vrati natrag u njeno prirodnio stanište pripala je našoj kolegici Maji iz ženske dislokacije Grada Zagreba.