Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju, poljoprivrednici najčešće u proljeće bilje tretiraju različitim insekticidima koji na kraju ubijaju cijele zajednice pčela. Pčelari imaju probleme diljem zemlje, a posljednji takav slučaj zabilježen je prije nekoliko dana na krajnjem jugu zemlje, u Konavlima, prenosi HRT.
"Utvrđeno je trovanje, po mišljenju veterinara. On je poslao na analizu mrtve pčele", rekao je Luka Čupić iz pčelarske udruge Nada iz Vataja u Konavlima.
Problem je to koji se ponavlja iz godine u godinu, i to u cijeloj Hrvatskoj. "Svaka treća zajednica u Hrvatskoj svake godine strada", rekao je Nikola Kezić, profesor pčelarstva.
"60 košnica je totalno propalo"
"Kod mene je bilo prije dvije godine, 60 košnica je totalno propalo i pretpostavljam da su naišli na neki otrov i da su nastradale od toga jer je bilo pola košnice pčela mrtvih, a gore pune meda", kazao je Niko Vezilić Novaković, pčelar iz Čilipa.
Velika odgovornost je na poljoprivrednicima, obično u proljeće biljke tretiraju različitim sredstvima, što može biti pogubno za pčelare. "Molio bih ljude, poljoprivrednike koji prskaju, da paze kad prskaju i u koje vrijeme i čime prskaju. Svi mi smo ovdje blizu granice, i ne možemo ni u koga uprijeti prstom da netko prska nedozvoljenim sredstvima. Ali očito to je kroz priče ljudi, da se različita sredstva donose", rekao je Čupić.
Kada stradaju cijele košnice, pčelari, uz obnovu zajednica, imaju još mnogo posla.
"Ljudi ne paze"
"Svuda se ponavlja. Ljudi ne paze. Koriste sredstva koja nisu dozvoljena i onda dolazi do stradavanja, ne samo cijelih zajednica, nego cijelih pčelinjaka. To je ogromni napor. On mora to sve očistiti, on mora ukloniti ono sredstvo koje je izazvalo jer ono se zadržava u košnici.
"Nisu u pitanju samo letalne doze tog sredstva, znači sredstvo koje ubije tog trenutka kada dođe u kontakt s pčelama, nego subletalne doze, one male doze koje nitko ne pazi", istaknuo je Nikola Kezić, profesor pčelarstva.
Bez pčela ne bi bilo ni života, budući da su one najvažniji oprašivači u prirodi. A ovakvi slučajevi, prema svemu sudeći, mogli bi se izbjeći već boljom komunikacijom poljoprivrednika i pčelara.
