[V]ilim Bujević je od 1992. godine vlasnik splitskog foto studija V. Sve je počelo u Krležinoj ulici, kada je sa svojom obitelji otvorio ukupno pet fotolaboratorija i zaposlio petnaest ljudi.
- I brat mi je ušao u ovaj posao. Poprilično smo rasli, oženili smo mnogo Splićana, odradili puno zabava i matura. Bili smo predvodnici ideje dijeljenja filmova, zamjena starih fotoaparata za nove, prvi Kodakov dućan, drugi u Hrvatskoj - prisjeća se Bujević na početku razgovora kojeg smo obavili u njegovoj radnji u centru Splita, u Domaldovoj ulici.
"Ideja nam je da idemo u smjeru osnivanja učilišta, kako bi se obrtnici mogli cjeloživotno obrazovati, kako bi bili što poduzetniji"
Prošle godine je postao prvi vlasnik fotografske radnje koja je dobila certifikat tradicijskog obrta. Time su utabali drugim kolegama da uz minimalno ulaganje mogu svoje radnje zaštititi tom vrijednom oznakom. Uza sve ovo, Vilim je aktivan i na drugim poljima. Tako je predsjednik Udruženja obrtnika Split, dopredsjednik područno obrtničke komore SDŽ, član upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore i predsjednik fotografa Hrvatske obrtničke komore.
- Kada sam postao predsjednik, imali smo gorući problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, tri sudska procesa na kojima smo dokazivali da imamo pravo na našu zgradu preko puta Jokera. Mojim dolaskom smo se preselili u taj prostor. Uspjeli smo spasiti tu imovinu i izašli smo iz sudskih procesa bez da smo morali platiti išta. S tim novcima smo kupili zamjenski prostor koji se nalazi preko puta HTV-a kod FINA-e. Imamo i internetsku stranicu na kojem svi naši obrtnici lako mogu sa svojim udruženjem stupiti u kontakt - kaže nam Bujević.
I ovim putem je pozvao sve one koji sa svojim e-mail adresama nisu povezani s nama da to učine kako bi na vrijeme dobili sve informacije. Uz to, ima i ambiciozan plan.
- Ideja nam je da idemo u smjeru osnivanja učilišta, kako bi se obrtnici mogli cjeloživotno obrazovati, kako bi bili što poduzetniji. Ono bi bilo namijenjeno za dodatne edukacije obrtnika i radnika, koje je sve teže naći na tržištu. To je nadam se u završnoj fazi pripreme - otkriva nam.
"Ne smijemo biti kao otoci da dva mjeseca imamo sezonu i onda ključ u bravu"
Upitali smo ga kako su splitski obrtnici preživjeli pandemijsko razdoblje.
- Svi oni koji su mogli raditi od kuće, dobro su prošli. Drugi su se snalazili, a tu mislim na trgovine i druge usluge koje su se davale po kućama. Mi imamo informaciju da je obrtništvo u rastu i ako je došlo do gašenja obrta, to je bilo u manjem obimu. Sama vladina mjera za obrtnike je došla u pravom trenutku i spasila je mnogo radnih mjesta, iako na početku nismo trebali svi biti obuhvaćeni mjerom. Trenutno je IT sektor najbrže rastući. Intelektualne usluge su najtraženije, a tu spadaju knjigovođe, računovođe itd. Imamo nažalost i neke struke koje nestaju, ali ja sam optimist i pokušat ćemo s gradskom vlasti pokušati sugerirati da se krene u revitalizaciju uže gradske jezgre i obrtništva u cjelini - govori Bujević.
Turistička sezona je krenula ranije nego što računamo da je.
- Već smo u trećem mjesecu imali manifestaciju Praznik cvijeća, kada smo ugostili strane floriste i postigli bitan efekt. Doveli smo građane u centar grada, koji su kupnjom cvijeća pomogli našim kolegama s Banovine. Nakon toga su se ljudi vraćali u grad i stvorio se đir u gradu. Mislim da bi svi mi trebali dati obol u ožujku, travnju i svibnju pa da ta predsezona bude prava. Ne smijemo biti kao otoci da dva mjeseca imamo sezonu i onda ključ u bravu - apelira prvi čovjek splitskog obrtništva.
"Kada budemo imali tridesetak obrta u Splitu, onda će se moći donijeti pametne mjere koje će spasiti zanatstvo u ovom gradu"
O splitskoj fotografiji ima štošta za kazati...
- Možemo je razdijeliti na dva kolosijeka. Jedna je ona vezana za medije, a druga je fotografski zanat, gdje spada fotografiranje manifestacija, vjenčanja, događaja i tako dalje. Taj naš laboratorijski dio koji je nekad postojao pretvorio se u moderni laboratorij izrade fotografija. Zanimljivo je da se puno mladih danas vraća starom načinu rada. Najveći problem jest što se smanjila mogućnost zarade na svojim fotografijama. Fotografija je prije 30 godina koštala kao kugla sladoleda ili litra goriva. Danas je ona zapela u 1992. godini i cijena je i dalje ista. To je naš problem. To smo uspjeli jer smo terenskim radom kompenzirali nisku cijenu proizvodu koji se nije isplatio raditi. Malo po malo je dovelo do toga da imamo vrlo mali broj fotografskih radnji. Nama je digitalizacija trebala donijeti puno više posla, a to je sad predmet za malo dužu raspravu - kazuje.
Centar Splita je nekad vrvio starim zanatskim radnjama. Tako nažalost nije danas, ali...
- Zadnjih godina imamo povećanje broja tradicijskih obrta, ali to je sve još malo. Ove godine smo dobili jednog zlata i urara, a meni je cilj idućih par godina zainteresirati kolege da se prijave i da dobiju licencu tradicijskog obrta. Potrebno je samo da štuju i da rade sa starim alatima. Kada budemo imali tridesetak obrta u Splitu, onda će se moći donijeti pametne mjere koje će spasiti zanatstvo u ovom gradu. Volio bih da se napiše knjiga o povijesti splitskog obrtništva i na tome radimo. Želimo napraviti jedan znanstveni rad koji će ostati novim generacijama. Nadam se da će do studenog 2023. godine osvanuti jedna izložba koja će pokazati što su to zanati koji postoje u Splitu - zaključio je Vilim Bujević.
