Ženska mreža Hrvatske sa svojim članicama organizirala je javnu akciju „Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje“ u 11 gradova u Hrvatskoj kojom se pridružila globalnoj kampanji za uvođenje Međunarodnog dana protiv femicida.
Traže:
1. hitno donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu;
2. tretiranje femicida kao zasebnog specifičnog kaznenog djela;
3. izmjene zakonodavstva koje će omogućiti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo kroz kaznenu sferu.
Akcije su održane u Zagrebu, Splitu, Poreču, Virovitici, Pakracu, Malom Lošinju, Bjelovaru, Vukovaru, Belom Manastiru, Rijeci i Korenici.
Ženska mreže Hrvatske i članice koje sudjeluju u akciji: SOS telefon - Ženska pomoć sada, Udruga žena Romkinja Bolja budućnost Zagreb, Domine Split, CGI Poreč, SOS Virovitica, DELFIN Pakrac, Centar za zdravo odrastanje Mali Lošinj, Hera Križevci, Udruga žena Vukovar, Oaza Beli Manastir, SOS Rijeka, Nit Korenica.
Akciju podržavaju Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, Ženska soba, Žene ženama Živog ateljea DK, CESI, Solidarna- zaklada za ljudska prava i solidarnost, B.a.b.e., U Dobroj Vjeri, #spasime.
Domine na Matejuški
Akcija je u Splitu održana s početkom u 10 sati.
"Danas je dan kada je Ženska mreža u Hrvatskoj po prvi put pokrenula inicijativu da ovaj dan bude međunarodni dan borbe protiv femicida. Podsjetimo, '89. godine bijesni student je ušao na montrealsko sveučilište, na studij politehnike i ubio 14 studentica vičući - Vi ste feministkinje, vi ste krive za sve! Zato što se nije uspio upisati na fakultet. Nažalost, Hrvatska bez pretjerivanja je među tri države koje su u vodstvu u Europi s obzirom na broj ubojstava žena, a proporcionalno broju stanovnika. Dok je europski prosjek 1.6, u Hrvatskoj je taj prosjek 3.34. Svake godine ubije se od 12 do 19 žena i to od strane bliskih osoba ili poznatih osoba. Ove godine ih je ubijeno 16, mi smo danas ovdje razvile specifično dotu, ono što je žena nekada davno morala donijeti u svoju bračnu zajednicu koja simbolizira brak, obitelj, mjesto na kojem žene najviše stradavaju. Izvjesili smo 13 flora u spomen na 13 ubijenih žena pa ćemo pročitati te slučajeve koji su se dogodili u Hrvatskoj ove godine.
18. 5. Kaštel Sućurac ubodena nožem u vrat, sin
20. 5. Našice, ubijena hladnim oružjem, bivši partner
6. 6. Zagreb, ubijena nožem, sin
18. 8. Umag, na mjestu preminula od višestrukih udaraca, prijatelj
31. 8. Novska, preminula na mjestu od više ubodnih rana, bivši partner
20. 10. Vukovar, ubijena nožem, partner
14. 1. Pula, ubijena vatrenim oružjem, sin
6. 2. Rijeka, prebijena na smrt, navodno poznanik
11. 2. Vela Luka, izbodena nožem, sin
2.3. Vrbovec, zatučena cjepanicom, sin
4.3. Pula, zatučena tupim predmetom, sin
25.3. Zagreb, zatučena s više udaraca u glavu, partner
17.4. Ivanec, upucana vatrenim oružjem, partner
Mi ćemo sada 13 minuta šutjeti kako bi odale počast ovim ženama", kazala nam je Mirjana Kučer iz Udruge Domine.
Situacija s obiteljskim nasiljem u Splitu
Kakva je situacija u gradu Splitu što se tiče obiteljskog nasilja, upitali su je novinari.
"Sve je rekao načelnik PU SD. Svakodnevno imamo nasilje u obitelji prijavljeno kao kazneno djelo i tri kao prekršaj. Ova akcija danas se organizira da bi nasilje iz obitelji izašlo iz sfere prekršaja i postalo kazneno djelo, da bi se femicid na poseban način prepoznao kao kazneno djelo ubojstva ženske osobe iz mržnje i da bi se konačno donijela nacionalna politika koja uključuje sve oblike nasilja, ne da se donosi parcijalno za obiteljsko nasilje jer je samo jedan od oblika nasilja s kojima su žene suočene, a što je Hrvatska obvezna temeljem preporuka Istanbulske konvencije s jedne strane, a s druge strane Hrvatska je nekada donijela nacionalnu politiku 2011. godine, čak i prije toga je planirala ovu nacionalnu politiku", kazala nam je sugovornica.
Je li situacija danas drugačija u odnosu na prijašnje godine?
"Otvorenije je otkad se više razgovara, to je pitanje osvještavanja, pitanje ohrabrivanja, pitanje razvoja institucija. Ne možemo reći da je situacija ista kao što je bila prije tri godina, a kamoli prije 10 ili 15 godina. Žene se najčešće obraćaju policiji, policija ima sve informacije, ona alarmira dalje, i DORH i Centar i žene šalje na savjetovanje u udruge koje djeluju na području SDŽ i one same biraju gdje će, hoće li potražiti neku vrstu podrške. Naravno da se mogu obratiti direktno DORH-u, Centru ili nekom poznaniku jer svi mi imamo obvezu prijaviti nasilje nad ženom", kazala nam je Kučer.
