Tako je prošloga mjeseca na pola radnog vremena bilo zaposleno 33.904 umirovljenika, što je gotovo 500 više nego u veljači. Osim toga, više od 36.000 osoba je nastavilo raditi nakon 65. godine bez odlaska u mirovinu, odnosno još uvijek se vode kao osiguranici u sustavu rada.
Tako dolazimo do brojke veće od 70.000 osoba starijih od 65 godina koje su i dalje zaposlene.
U trgovini je zaposleno više od 5.700 umirovljenika, a među traženijima su prerađivačka industrija i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u kojima radi više od 4.300 starijih građana. Njih gotovo 3700 radi u administraciji, dok je u građevini zaposleno 3.600 umirovljenih osoba, prenosi Tportal.
Na Zavodu više od 400 oglasa
Najtraženiji su upravo radnici u trgovini, čistači te medicinsko osoblje. Tako barem pokazuje baza otvorenih oglasa za umirovljenike na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na kojoj je objavljeno više od 400 oglasa za zapošljavanje starijih osoba.
Inače, podaci pokazuju kako je rast broja zaposlenih umirovljenika, ali i osiguranika u proteklih nekoliko godina itekako vidljiv. U veljači ove godine je bilo zaposleno 33.482 umirovljenika te 36.483 osiguranika starijih od 65 godina, čime dolazimo do ukupno 69.965 starijih uposlenika.
U istom mjesecu lani je na pola radnog vremena bilo zaposleno 28.059 umirovljenika, a 30.587 starijih od 65 ostalo je u redovitom radnom odnosu. Prije pet godina je, pak, uz mirovinu radilo 12.524 osoba, a u redovitom radnom odnosu je bilo 16.290 osoba starijih od 65 godina. To je tek nešto manje od 29.000 zaposlenih, pa je jasno da je zaposlenih umirovljenika sve više.
Nova opcija rada
No, dok se u javnosti govori o stotinama tisuća stranih radnika, moguće je da ćemo uskoro pričati i o 100.000 zaposlenih umirovljenika. Naime, nedavno predloženom mirovinskom reformom, nastoji se, između ostalog, omogućiti svi umirovljenicima i rad na puno radno vrijeme uz primanje pola iznosa mirovine. Riječ je o mjeri koju su dosad mogle koristiti samo pojedine skupine umirovljenika po posebnim propisima.
Predstavnici umirovljeničkih udruga ističu kako starije osobe u Hrvatskoj rade uglavnom zbog vrlo teške materijalne situacije u kojoj se nalaze. Doduše, kažu i kako je udio zaposlenih umirovljenika puno manji nego u zemljama zapadne Europe ili Skandinavije, ali da oni, za razliku od naših umirovljenika, ne rade iz nužde, nego iz osjećaja društvene korisnosti.
