SDP-ov kandidat za splitskog gradonačelnika i predsjednik splitskog SDP-a Davor Matijević govorio je jutros na konferenciji za medije o temi koja je aktualna posljednjih dana - divljanje cijena u Hrvatskoj.
"Iako je mjesec maškara i mjesec kad se skriva lice, postoje oni koji cijelu godinu skrivaju lice. Danas ćemo pokušat utvrditi i pojasniti tko su ti ljudi. Počet ćemo od promjene cijene hrane u četiri godine. Uzet ćemo samo osnovne namirnice. Kruh je poskupio u EU 26 posto, dok je u Hrvatskoj poskupio za 61 posto, jaja su u EU poskupila 20 posto, a u nas 63 posto. Ako pogledamo meso, u EU je poskupilo svega 9 posto, kod nas je to čak 38 posto. Imamo situaciju da su neke stvari pojeftinile u EU, recimo ulje i masnoće za 18 posto, a kod nas je poskupilo za 48 posto. Znači došlo je do čak 66 posto više poskupljenja u odnosu na ostatak EU. Slično je sa pivom, sokovima... Generalno kad gledamo sve skupa cijene u Hrvatskoj su porasle 12 posto više nego u EU. Znači u EU je poraslo 33 posto, a kod nas čak 45 posto. To je kontinuirani rast cijena od 2020. godine", kazao je uvodno Matijević.
Usporedio je zatim kupovnu moć hrvatskih građana s građanima iz drugih europskih država.
"Kad gledamo kupovnu moć i plaće u Hrvatskoj, naše su među najnižima. Prosječna plaća u EU stalnozaposlenog po osobi je 37.863, u Hrvatskoj je 21.523, po pitanju plaća smo u rangu i vodi se mrtva trka između nas i Slovačke, Poljske, Rumunjske, Grčke i Bugarske. Što znači porast cijena za državu? Država profitira od rasta cijena. Ako je cijena proizvoda 10 eura, država ima prihod od 2.5 eura. Rast cijena znači rast prihoda od PDV-a. Tako ako je cijena proizvoda 12 eura, država ima prihod od PDV-a 3 eura. Što je to značilo za Hrvatsku? 2021. godine prihodi od poreza su iznosili 11 mlrd i 109 milijuna eura, 2024. godine ti prihodi su skočili na 17 mlrd i oko 257 milijuna eura. To jasno govori da državi ovo odgovara jer se direktno puni proračunska kasa od toga", kaže Matijević.
Kaže i da je jako važno ukazati na to da distributeri diktiraju cijene.
"Kad gledamo trgovačke lance, moramo razlikovati strane trgovačke lance i domaće. Kad su u pitanju strani trgovački lanci više cijene u Hrvatskoj imaju nego na tržištima s višom kupovnom moći. Slovenija s kojom se volimo često uspoređivat ima skoro jednaku prosječnu plaću kao i ostatak EU, njima dođu ovi proizvodi jeftiniji nego što dođu kod nas. Kod domaćih trgovačkih lanaca imamo više cijene trgovačkih proizvoda nego u sličnim lancima u inozemstvu. Kako god okrenemo, to je kod nas puno skuplje.
Postoji jedan faktor koji se skriva, a itekako ima utjecaj na rast cijena kod nas. Imamo proizvođače, trgovačke lance i krajnjeg kupca. Taj faktor su distributeri. Bilo je bezobrazno kad smo slušali jednog od važnih distributera, a to je vlasnik Orbica, kako su cijene visoke i kako se tu ništa ne može. Evo recimo imamo neki proizvod Nestlea koji košta 2 eura. Distributer kupi taj proizvod od proizvođača i proda ga trgovcu uz maržu za 3 eura. To može jer ima monopol. Trgovac ne može kupiti Nutellu iz Švicarske nego mora kupiti od distributera za Hrvatsku. Primjer u Hrvatskoj dvije najveće grupe su Atlantic Grupa i Orbico. Marke koje oni zastupaju niti jedan trgovački lanac ne može kupiti bez njih, a oni su ti koji određuju maržu", kaže dalje u svom izlaganju.
Naveo je da su od 2022. godine neki proizvodi više puta poskupljivali pa je tako, kako kaže Matijević, Jamnica 17 puta dizala cijene, Coca Cola također, Vindija mesni program osam puta, Franck sedam puta,...
"Kontinuirano su dizali cijene i to nema veze sa usklađivanjem sa eurom odnosno uvođenjem istog", ustvrdio je.
Jednakost cijena za sve građane u EU bi trebao biti cilj, kaže Matijević te dodaje da "nedostatak konkurencije omogućuje monopolistima da nam diktiraju cijene".
Europska komisija može kažnjavati, ali to se ne koristi često. Hrvatska je evidentan primjer da se to ne radi, tvrdi Matijević.
Kazao je i što bi trebalo učiniti, ali i objasnio zašto se osvrće na temu koja nije samo lokalnog karaktera.
"Država mora smanjiti PDV na hranu, proizvođači moraju imati jednake ili niže cijene u Hrvatskoj nego u inozemstvu. Strani trgovački lanci moraju imati jednake cijene kod nas kao i na teritoriju EU, a domaći lanci moraju smanjiti ekstra profite. Distributeri moraju dovesti trgovačke lance u jednaku poziciju sa startnim lancima što oni sada ne rade. Oni su ti koji definiraju cijene.
Činjenica je da je rast cijena nešto što se tiče svih nas, a Splićanima prijeti i rast svih komunalnih usluga. To ćemo zaustaviti pobjedom na izborima, ali s ovakvim rastom cijena, to neće biti dovoljno. Uz sav naš standard jednostavno nitko ne govori da su cijene života višestruko veće nego što su rasle plaće", kaže, a zatim pojašnjava na koji način bi se moglo pomoći građanima.
"Vatrogasna mjera bila bi aplikacija za jednake cijene, omogućavala bi da građani unose cijene i uspoređuju ih s istih proizvodima u drugim zemljama. Cilj je zapravo transparentnost, ukazati na nepoštene razlike koje se prelamaju preko nas i preko našeg džepa. Smatram da bi nositelji trebale biti udruge za zaštitu prava potrošača, ne političke opcije. Razmišljao sam da mi pokrenemo aplikaciju, ali smatram da nije dobro da niti jedna politička stranka sudjeluje direktno u izradi toga, da to ne bude politikanstvo. Ono što sam spreman je dati dio sredstava predviđen za ovu kampanju za izradu te aplikacije i s nekim udrugama sam već uspostavio kontakt tako da se nadam da ako bude volje i želje...", kaže prvi čovjek splitskog SDP-a.
