„Ako vas zanima izgradnja azila za životinje, obratite se onima koji za to imaju stvarnu odgovornost i ovlasti, i to isključivo po tom pitanju. Splitsko-dalmatinska županija je zakonom obvezna osigurati sklonište za napuštene životinje, no unatoč toj obvezi projekt je godinama na čekanju. Ako vam je do nove bolnice, nemojte prozivati one koji za upravljanje i izgradnju bolničke infrastrukture nemaju ovlasti niti zakonsku odgovornost“, poručio je gradski vijećnik s liste Centra Pero Ugarković, komentirajući poziv Prijatelja životinja da se odustane od akvarija na Žnjanu.
„Miješanje potpuno nepovezanih tema ne rješava nijedan problem. Ono samo zamagljuje stvarnost, umanjuje nečiju odgovornost i održava stanje u kojem se stalno vrtimo u istom krugu, bez ikakvog stvarnog pomaka“, kazao je Ugarković.
Govoreći o prirodnom ekosustavu područja na kojem je akvarij zamišljen, Ugarković ističe da on više ne postoji i ne može se obnoviti. „Danas se na tom mjestu nalazi prostor bez jasne svrhe. U tom kontekstu, sadržaji poput akvarija, novih prostorija Instituta, Prirodoslovnog muzeja i Pomorskog muzeja, za koje smo započeli paniranje prošle godine, ne bi 'narušili prirodu', jer je više nema, nego bi tom prostoru prvi put dali smisao, javnu funkciju i dugoročnu vrijednost. Takvi sadržaji su infrastrukturni minimum za grad koji želi biti više od turističke kulise. Oni bi Splitu dali ono što mu objektivno nedostaje da bi funkcionirao kao ozbiljan, znanstveno-kulturni i mediteranski grad, a ne samo kao obala za ugostiteljstvo, bez drugog identiteta i sadržaja“, pojasnio je gradski vijećnik.
Prijatelji životinja, kako je naglasio, etičko pitanje postavljaju kroz prizmu patnje i dobrobiti zatočenih riba, no to nisu jednostavne varijable već višedimenzionalni koncepti, koji obuhvaćaju fiziološko stanje, zdravlje, ponašanje i doživljaje životinja. „Akvariji omogućuju kontrolirana istraživanja iz kojih potječe velik dio znanja koje se danas primjenjuje u zaštiti prirode i restauracijskim projektima “, kazao je Ugarković.
Institucije poput javnih akvarija, kako je dodao, nisu primarno “mjesta držanja riba” i "skupljanje novaca od turizma", nego funkcionalni spoj znanja i javne politike. Oni su prvenstveno mjesta edukacije, obrazovanja i praktičnog usavršavanja stručnjaka te mjesta na kojima se razvija kultura povezanosti prema moru, razumijevanje ekosustava i ljudskog utjecaja na more.
„Osim toga, mogu imati važnu ulogu u spašavanju, oporavku i očuvanju ugroženih vrsta. Zar nije potrebno imati neko mjesto gdje možemo spasiti ozlijeđenu morsku životinju? Baš je frustrirajuće kada oni koji se protive nečemu posežu za retoričkim manipulacijama. Usporedbe poput 'bolje ronilački izlet nego akvarij', 'bolje azil nego akvarij' ili 'bolje nova bolnica nego akvarij', su lažne ekvivalencije i dileme. Time se svjesno miješaju kategorijalno različite stvari i potencira dojam da se mora birati jedno ili drugo. To je namjerni pokušaj izazivanja emocionalne reakcije kod građana, ne bi li ih se dovelo u stanje u kojem više ne mogu racionalno prosuditi“, zaključio je gradski vijećnik.
