Koncem studenog je Ministarstvo poljoprivrede RH krenulo u postupak savjetovanja s javnošću zbog novog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Nacrt prijedloga Zakona je do jučer, 10. prosinca, bio dostupan za komentare, a po pravoj lavini primjedbi čini se da je jedan 'detalj' sporan. I ne, nije riječ o GMO sjemenu (koji se u Hrvatskoj regulira posebnim Zakonom o genetski modificiranim organizmima), iako bi teoretičari urote mogli i ovdje pronaći 'sumnjive' elemente.
Gotovo sve negativne primjedbe usmjerene su prema naizgled zabrani proizvodnje sjemena OPG-ovima, odnosno 'malim proizvođačima', za vlastite potrebe. Tim povodom su reagirali iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Udruge OPG Život te Udruge Biovrt.
"Novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja donosi nova ograničenja proizvođačima koji na svojim gospodarstvima koriste domaće sjeme i ne uvažava načela ekološke proizvodnje.
Pravo korištenja vlastitog sjemenja
Iako se europske direktive koje reguliraju područje sjemenarstva odnose isključivo na komercijalnu proizvodnju sjemena, novi zakon kod nas uvodi pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva" definiran kao sjeme proizvedeno za vlastite potrebe koje je zabranjeno stavljati na tržište. Ovaj pojam u ovakvom kontekstu ne postoji u europskim zakonima! Nadalje, takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte. Pravo korištenja vlastitog sjemenja proizvođačima između ostalog, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je obavezna poštivati i naša država.
Ekološko sjemenarstvo uopće se ne spominje iako nova Uredba Europske unije o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju ekološkog sjemenarstva koje je važno unijeti u ovaj zakon. Tom uredbom naglašava se potreba omogućavanja ekološkim proizvođačima da se služe biljnim reprodukcijskim materijalom dobivenim na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi potaknuli genetske resurse prilagođene posebnim uvjetima ekološke proizvodnje. Novi nacionalni zakon to im onemogućava. Uredbom se dozvoljava upotreba isključivo ekološkog sjemena te se naglašava potreba razvijanja specifičnih, otpornih, lokalno prilagođenih sorata za ekološku proizvodnju što u novom zakonu nije prepoznato.
Dodatni udar na OPG-ove
Ove izmjene zakona se doduše ne odnose na privatne obiteljske vrtove, ali ne zaboravimo da u RH postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju. Njima bez iznimke i izuzeća Zakon predviđa ograničenje upotrebe vlastitog sjemenja, a u ovim kriznim vremenima to predstavlja dodatni udar na najranjiviji dio malih obiteljskih gospodarstava od kojih mnogi ulaze i u socijalne kategorije. To također znači gubitak domaćih sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i nisu stavljene na sortnu listu. Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju do danas, na sortnoj listi upisano je svega 27 čuvanih sorata. Procedura upisivanja na sortnu listu čuvanih sorata relativno je složena, dugotrajna i nije moguća bez povijesnog dokaza i stručne podrške institucija. Primjenom ovog zakona sav taj genetski materijal bit će izgubljen prije nego im stručnjaci i znanstvenici uspiju pružiti dovoljno pažnje.
Nacionalni program čuvanja i održive uporabe biljnih genetskih resursa u prošlom razdoblju nije u potpunosti ostvaren i rezultati nisu dostupni javnosti. Izostale su planirane aktivnosti očuvanja genetske raznolikosti na gospodarstvima (in situ i on farm očuvanje) kao i potpora udrugama. U cijelom svijetu pa tako i kod nas udruge za očuvanje i razvoj genetske raznolikosti imaju značajnu ulogu. One uključuju velik broj članova, profesionalaca i hobista koji čuvaju i koriste genetsko nasljeđe kultiviranog bilja i time mogu održavati živima velike kolekcije bez velikih ulaganja u skupu opremu i strojeve. Spoj stručnih znanja i hobističkog entuzijazma idealna je kombinacija i svatko u njoj može dati doprinos očuvanju ovog važnog dijela baštine i resursa za budućnost našeg zajedničkog prehrambenog sustava.
Udruge traže drastične izmjene predloženog zakona
Neke europske zemlje poput Austrije i susjedne Slovenije našle su mogućnost očuvanja svoje biljne genetske raznolikosti povrća dodatnim olakšavanjem upisa na sortnu listu sorata bez stvarne komercijalne vrijednosti uzgojenih za posebne namjene koje se neslužbeno nazivaju i amaterske sorte. Novi zakon umjesto jednostavnijih procedura predviđa dodatna ograničenja, a to tek treba definirati novi pravilnik", stoji između ostalog u dopisu Ministarstvu poljoprivrede kojim udruge traže drastične izmjene predloženog zakona kako bi se "omogućilo daljnje očuvanje genetske raznolikosti i proizvođačima osiguralo temeljno pravo na izbor i uzgoj sjemena za upotrebu na vlastitom gospodarstvu."
