Započela je sječa 20 000 marjanskih stabala zaraženih potkornjakom, a za sljedeći tjedan najavljen je dolazak konja „samaraša” od kojih se očekuje da u roku od 30 radnih dana izvuku nevjerojatnih tisuću kubika stabala.
- Ova stravična brojka i najava da bi konji trebali u Park-šumi Marjan podnijeti najveći teret izvlačenja drva još su gori ako se uzme u obzir da je udruga dobila anonimnu dojavu da su konji teški oko 550 kg već navodno na terenu i da tegle drva od 750 kg! - ističu u udruzi Prijatelji životinja.
.png)
„Zakon o zaštiti životinja vrlo jasno zabranjuje korištenja kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma i iznošenje ogrjevnog drva osim iznimno, u slučajevima kada se radi o teško pristupačnim područjima, i to samo onda kada se ne može koristiti nijedan oblik mehanizacije”, kaže Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja. Upozorava da je korištenje konja na Marjanu protuzakonito bez izrađenog stručnog elaborata da se zaista radi o nepristupačnom području na koje ne može pristupiti nikakva mehanizacija, a što je nužno kako bi se spriječila zloupotreba ove zakonske zabrane.
U Udruzi ističu da je suludo očekivati da će konji u predviđenom kratkom roku prenijeti goleme količine drva s Marjana, i sve to bez ozljeda, padova, lomljenja nogu i vratova, pa i smrtnog ishoda, nakon čega završe u klaonici. Konji koji prenose teške trupce iz šuma izloženi su velikim cjelodnevnim naporima jer riječ je o teškom fizičkom radu i preopterećenju za životinje, zbog čega stradava njihovo zdravlje. Ozljede se događaju ne samo od trupaca već i od same opreme – remenje i samari stvaraju hematome i rane po vratu, ramenima i tijelu, a lanci im stružu po nogama.
Podsjećaju na primjere konja s otvorenim ranama koji su svakodnevno vukli drva iz šume u Bregani i konja koji su padali pod teretom drva u šumama Velebita, kada se u praksi i prije zakonske zabrane učestalo događalo da se konji koriste na lokacijama gdje se ne radi o teško pristupačnim terenima, čime su se životinje zloupotrebljavale za težak fizički rad koji je mogla obaviti šumska mehanizacija.
Stoga Ivana Lunka, pravnica iz udruge Prijatelji životinja, dodaje: „Svrha zakonske zabrane upravo je spriječiti prisiljavanje konja na rad koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti, a što je veterinarskoj inspekciji teško ili nemoguće kontrolirati. Riječ je o iscrpljujućem i pogibeljnom poslu za životinje, a radni učinak razmjerno je malen. Uputili smo dopise Ministarstvu poljoprivrede i drugim relevantnim institucijama kako bi se spriječilo okrutno, zastarjelo i potpuno nepotrebno iskorištavanje konja i kako bi se osiguralo poštovanje zakonske zabrane.”
Prijatelji životinja posebno naglašavaju da pri izloženosti teškom tjelesnom radu konjima stradavaju i noge i leđa. Već od dugotrajne izloženosti samo težini jahača dolazi do prekida mikrocirkulacije krvi i limfe zbog stalnog pritiska u leđnom mišićnom tkivu. Deformacije tkiva u leđima konja počinju već nakon 12 – 15 minuta izloženosti težini jahača, a nakon 30 minuta prisutna je bol, dok sve iznad 30 minuta dovodi do djelomične ili potpune distrofije mišića. Konji natovareni drvima, čija težina daleko premašuje težinu jahača, pa čak i težinu samih konja, izloženi su nezamislivoj boli te bešćutnom zanemarivanju njihova zdravlja i života!
Životinjska snaga u šumarstvu kao potpuno nepotrebna ukinuta je u prošlom stoljeću kada se razvila šumska mehanizacija koja može raditi na svakom terenu, pa čak i na vrlo strmom, i to puno učinkovitije nego bilo koja životinja. Stručnjaci smatraju da korištenje konja kao radnih životinja nema nikakve svrhe u 21. stoljeću kada su teški fizički poslovi prebačeni s čovjeka i životinja na modernizirane strojeve kao što su: šumski zglobni traktori i strojari gdje jedan stroj i dva čovjeka mijenjaju i do deset pari konja; strojevi s dizalicom koja hvata i tovari trupce; dizalice sa sajlama za strme terene; traktori s vitlom itd.
- Korištenje šumskih vozila nije ugrožavajuće za šume jer se, zahvaljujući djelovanju šumske flore i faune, tlo samo oporavlja od gaženja i sabijanja, pa takvo gaženje nije trajno niti ima loše posljedice za ekosustav. Vrijeme je da Hrvatska, ako želi biti civilizirana zemlja, teži civiliziranim načinima gospodarenja - zaključuju u ovoj udruzi.
