Školska i vrtićka dvorišta mogu postati učionice održivosti! Upravo s tim ciljem, udruga Sunce otvorila je DesirMED natječaj za škole i vrtiće Splitsko-dalmatinske županije.
U sklopu događanja, u jedinstvenom ambijentu vanjske učionice, koja sama po sebi predstavlja primjer rješenja temeljenih na prirodi, sudionici su imali priliku čuti rezultate dvaju važnih istraživanja te razgovarati o izazovima i prilikama za jačanje ekološke svijesti kod mladih.
– Ideja ovog susreta bila je obilježiti Dan planeta Zemlje, ali i zajedno pronaći načine kako potaknuti mlade na djelovanje za okoliš. Jer pravo na čist, zdrav i održiv okoliš temeljno je ljudsko pravo koje pripada svima rođenjem, neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeri ili porijeklu, ali u današnjem svijetu to pravo trebamo stalno iznova štititi. – istaknula je Margita Radman, voditeljica Odjela za edukaciju i informiranje u Suncu na početku događanja.
Mladi znaju, ali ne djeluju dovoljno
Rezultati istraživanja „Percepcija udruge Sunce u četiri dalmatinske županije“, koje je za Sunce provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku od 603 građana tijekom kolovoza i rujna 2025. godine, pokazali su kako su mladi svjesni ključnih okolišnih problema, ali osjećaj hitnosti kod njih je slabiji nego kod starijih generacija i to se izravno prelijeva u njihovo ponašanje.
Najhitnijim problemima smatraju: onečišćenje i gomilanje otpada u prirodi i moru, projekte koji ne poštuju pravila gradnje i zaštite okoliša, negativni utjecaj nautičkog turizma na more, npr. otpadne vode s brodova, sidrenje u livadama posidonije te prekomjerni pritisak turizma na more, priobalje i okoliš.
Sve su to teme koje su im vidljive i neposredne, dok klimatske promjene često doživljavaju kao apstraktne i udaljene te ih zato manje zabrinjavaju.
– Mi kao predstavnici organizacija civilnog društva koji smo u kontaktu s mladima kao i odgojno-obrazovni djelatnici trebamo jačati kod djece razumijevanje veze između svakodnevnog života i klimatske krize. Uzmimo za primjer snažno nevrijeme koje je ove godine pogodilo Zagreb, a prošle Split i iza sebe ostavilo brojne posljedice. Iako su stabla bila dijelom uzročnici štete, važno je naglasiti koliko su stabla i gradsko zelenilo ključni za obranu od još većih nevremena u budućnosti, ali i od nesnosnih vrućina, poplava, zagađenog zraka i još gorih posljedica klimatskih promjena. – istaknula je Bruna Tomić, stručna suradnica u Odjelu za komunikacije i zagovaranje Sunca.
Zanimljiv je i podatak da u posljednje dvije godine čak 67 % mladih nije dijelilo informacije o radu udruga za zaštitu okoliša (ni uživo, ni online), a 86 % njih nije prijavilo nijedan okolišni problem. Istovremeno, većina smatra rad udruga za zaštitu prirode i okoliša važnim za Dalmaciju te postoji visoka spremnost na podršku takvim udrugama.
– Zaključak je jasan: problem nije u stavovima, nego u aktivaciji. Mladi uglavnom nisu aktivistički nastrojeni – ili možda nisu informirani kako se točno aktivirati i kakav utjecaj na okoliš mogu ostvariti. Mi smo se već više puta u Suncu uvjerili kako akcije građana imaju stvaran učinak i mogu potaknuti konkretne promjene na terenu. – govori Tomić.
Srednjoškolci: svijest postoji, ali nedostaje poticaj
Dodatni uvid pružilo je istraživanje ekološke svijesti mladih provedeno u akademskoj godini 2024./2025., na reprezentativnom uzorku od 892 maturanta iz 14 srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije. Istraživanje smo osmislili u suradnji s Filozofskim fakultetom u Splitu (izv. prof. dr. sc. Ivanka Buzov i doc. dr. sc. Mila Bulić), a rezultate su obrađivali studenti Sociologije FFST-a Lovre Bralić i Lucija Tudić.
Rezultati pokazuju da većina učenika ima razvijenu ekološku svijest i prepoznaje ozbiljnost problema, osobito kada je riječ o otpadu, zagađenju mora i rijeka te devastaciji obale.
– Najviše nas je šokirao podatak o tome da čak 80 % učenika ne sudjeluje u izvannastavnim aktivnostima. Mogli su navesti bilo što, ne samo aktivnosti vezane za zaštitu okoliša. Zato možda i nije iznenađujuće da je njihova spremnost za aktivnije uključivanje u zaštitu okoliša – poput razgovora s bližnjima i vršnjacima o tome, sudjelovanja u organizacijama ili pokretanja ekoloških inicijativa – uglavnom osrednja ili niska. – objasnila je Radman.
Zabrinjavajući je i podatak da gotovo polovica učenika (48,8 %) smatra kako nema smisla štititi okoliš ako to ne čine i drugi, što ukazuje na potrebu jačanja osjećaja osobne odgovornosti i utjecaja. Povežemo li to s nalazom da većina učenika pokazuje osrednju ili visoku svijest o potrebi zaštite prirode i okoliša, dok svoje vršnjake ocjenjuju kao manje svjesne tih pitanja, možemo zaključiti da u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji značajan potencijal za jačanje aktivnog odnosa mladih prema zaštiti okoliša.
Prilika za konkretne promjene
Kao konkretan korak prema promjeni, na događanju je predstavljen novi DesirMED natječaj za škole i vrtiće Splitsko-dalmatinske županije, koji od ideje prelazi u praksu i to upravo tamo gdje je najpotrebnije: u vanjskim prostorima odgojno-obrazovnih institucija.
Riječ je o prilici da osnovne i srednje škole te vrtići, uz financijsku i stručnu podršku, osmisle i provedu projekte uređenja vanjskog prostora temeljenog na rješenjima utemeljenima na prirodi.
– No ovaj natječaj nije samo infrastrukturni projekt, njegova najveća vrijednost leži u edukativnoj i društvenoj dimenziji. Djeca imaju priliku aktivno sudjelovati u osmišljavanju i provedbi rješenja, čime uče kroz iskustvo, razvijaju osjećaj odgovornosti i stječu konkretna znanja o održivosti. – objašnjava Maja Jurić, voditeljica DesirMED projekta u Suncu.
Ukupan fond nagrada iznosi 12.000 eura, a projekti će se vrednovati prema kvaliteti, inovativnosti i primjeni održivih principa. Broj nagrađenih projekata ovisit će o ocjeni stručnog žirija, a cilj je podržati one ideje koje dugoročno doprinose klimatskoj otpornosti škola i kvaliteti života učenika.
– Prošlog ljeta mjerenja su pokazala da površinske temperature tla oko odgojno-obrazovnih institucija u Splitu, Kaštelima, Solinu, Trogiru dosežu više od 36 celzijevih stupnjeva, što su temperature koje mogu predstavljati rizik za zdravlje i okoliš te otežavaju boravak na tim prostorima. Moramo ozeleniti te prostore i učiniti ih ugodnijima za djecu i mlade. Jedan takav prostor ne samo da doprinosi ublažavanju posljedica klimatskih promjena, poput ekstremnih vrućina, nego stvara i zdravije, ugodnije i poticajnije okruženje za učenje. Zato pozivamo odgojno-obrazovne institucije SDŽ da se prijave i postanu pokretači promjena! – poručila je Radman.
Natječaj je otvoren do 31. svibnja 2026. godine, više informacija i svi potrebni obrasci za prijavu na linku.
Zajedno prema zelenijoj budućnosti
Događanje je završilo neformalnim druženjem i razmjenom iskustava među sudionicima te jasnom porukom: obrazovni sustav, roditelji i zajednica imaju ključnu ulogu u tome da aktiviraju mlade za okolišne teme i pokažu im da njihov angažman ima smisla.
Jer mladi već primjećuju okolišne probleme i oni su za njih zabrinuti. Ono što im treba su prilike, podrška i konkretni alati da postanu dio rješenja.
A upravo prilika za uređenje školskog dvorišta može biti prvi korak prema njihovoj aktivaciji za okoliš.
