O filmu i njegovim počecima s braćom Lumière nesumnjivo ste slušali u školi na satovima Hrvatskog. Ekspanzijom i razvojem ove ‘sedme umjetnosti’ danas postoje filmovi po svačijem ukusu. No, iako svi volimo barem neku vrstu filma, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) upozorava da to ne znači da smo filmski pismeni. Stoga su i objavili svoj ‘Prijedlog kurikuluma za nastavu Filmske umjetnosti’ koji smatraju važnim ukomponirati u obrazovni sustav Hrvatske, piše Srednja.hr.
Urednica ovog obrazovnog prijedloga je Ingrid Padjen Đurić, viša stručna savjetnica HAVC-a, a u njegovoj su izradi sudjelovali i: Nikica Gilić, Marina Gabelica, Dubravka Kalinić Lebinec, Marina Zlatarić, Ana Đordić, Jelena Modrić, Dejan Durić i Krunoslav Lučić. Kroz 168 stranica, autori su osmislili kako podučavati djecu o filmu od predškolskog odgoja u vrtićima, preko osnovnih i srednjih škola.
U kurikulumu navode da je film ‘društvena i kulturna tekovina, umjetnost, medij komunikacije, tehnologija i industrija koja obilježava život djeteta od najranijih dana’. U HAVC-u navode da je obrazovanje o filmu i pravo svakog djeteta. Za to se pozivaju čak na smjernice dviju važnih organizacija Ujedinjenih naroda: UNESCO-a koji se bavi očuvanjem kulturne baštine i UNICEF-a koji se bavi pravima djeteta.
– Filmska je pismenost, kao i ostale ključne pismenosti, kompleksna mreža znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina koje pojedincu omogućuju participaciju u društvenom, kulturalnom i političkom životu posredstvom različitih medija. Razvoj filmske pismenosti od rane dobi ističe se kao ključna obrazovna potreba, ali i kao pravo svakog djeteta koje je djeci zajamčeno i člankom 13. Konvencije o pravima djeteta, stoji u prijedlogu kurikuluma.
Na tom tragu autori dodaju i da je filmska pismenost ‘sposobnost razumijevanja, analize i interpretacije filmskog jezika i specifičnih obilježja filma kao umjetnosti i medija, kinematografije kao kulturne, socijalne i komunikacijske činjenice te drugih pojmova i fenomena koji su predmet proučavanja filmološke znanosti općenito’. U predloženom kurikulumu HAVC ističe da je cilj da vrtićka djeca i učenici kroz ovaj kurikulum usvoje tri ključne dimenzije: kritičnost, kreativnost i kulturalnost.
Upravo se na te tri dimenzije, navode autori kurikuluma, treba staviti naglasak već u vrtićima kroz gledanje filmova prigodnih toj dobi. Film, navodi obrazovni prijedlog HAVC-a, između ostaloga treba predstaviti kao igru, zabavu i istraživanje, poticaj na stvaralaštvo.
Kurikulum predviđa i da djeca posjećuju mjesna kina, filmske projekcije koje su im prigodne i nauče pravila ponašanja tijekom javnih projekcija. Ovisno o mogućnostima, kurikulum predviđa i posjete filmskim festivalima, ali i radionicama filma kroz suradnju vrtića s lokalnim civilnim društvima. Naposljetku, kurikulum se nada da će djeca kroz ovu razinu obrazovanja potaknuti i na razmjenu iskustava kako bi pomogla preporučiti filmove i drugoj djeci.
– Okvir ne propisuje specifične ciljeve i odgojno-obrazovne ishode, već upućuje na dimenzije filmske pismenosti upravo kako bi se naglasila važnost njegovanja
individualnih potreba svakog djeteta unutar šireg spektra kompetencija i vrijednosti koje unaprjeđuju dječji intelektualni, društveni, moralni, duhovni i (senzo) motorički razvoj, a kao što je i propisano Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, stoji u HAVC-ovom prijedlogu.
