Danas je u KBC-u Split obilježena 30. obljetnica primjene DNA tehnologije u identifikaciji žrtava Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj.
Ova obljetnica obilježava povijesni trenutak kada je, upravo u Republici Hrvatskoj, kroz rad hrvatskih znanstvenika i stručnjaka, prvi put u svijetu znanstveno potvrđeno da se DNA tehnologija može sustavno primjenjivati u identifikaciji žrtava masovnih grobnica. Rezultati tog rada, objavljeni su 1996. godine u časopisu Journal of Forensic Sciences (Primorac D., Andelinovic S., Definis-Gojanovic M., Drmic I., Rezic B., Baden M.M., Kennedy M.A., Skakel S.B., Lee H.C. Identification of war victims from mass graves in Croatia and Bosnia and Herzegovina through the use of DNA Typing and standard forensic methods. J Forensic Sci 1996; 41:891-894). Ovim činom postavljeni su temelji suvremenoj forenzičkoj genetici.
U najtežim okolnostima Domovinskog rata, u Kliničkom bolničkom centru Split razvijeni su i primijenjeni prvi sustavni postupci identifikacije žrtava, čime je započeo proces koji je omogućio povratak identiteta i dostojanstva hrvatskim braniteljima i civilima stradalima u obrani Domovine. Ovaj rad imao je snažan međunarodni odjek te je pridonio svjedočenju istine o ratnim zločinima i pred američkim Kongresom, kao i pred drugim međunarodnim institucijama.
Posebnu ulogu u razvoju ovog područja imali su i međunarodni znanstveni skupovi održani u Splitu, uključujući prvi kongres u organizaciji ISABS-a pod vodstvom prof. dr. sc. Dragana Primorca i prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića, koji je okupio vodeće svjetske stručnjake i trajno pozicionirao Hrvatsku kao jedno od ključnih središta razvoja forenzičke genetike. Do sada je u radu ISABS konferencija u suorganizaciji Mayo Clinic i Američke akademije za forenzičke znanosti, a koje se 29 godina održavaju u Hrvatskoj, sudjelovalo 6.500 znanstvenika i 860 predavača iz 85 država, među kojima 10 dobitnika Nobelove nagrade.
Tijekom protekla tri desetljeća, Republika Hrvatska razvila je jedan od najnaprednijih sustava identifikacije nestalih osoba, čime je dala nemjerljiv doprinos rasvjetljavanju sudbine žrtava, dostojanstvu njihovih obitelji i očuvanju istine o Domovinskom ratu. Ovim događajem odajemo počast žrtvama, izražavamo zahvalnost svima koji su sudjelovali u procesu identifikacija te potvrđujemo trajnu predanost znanosti, istini i Republici Hrvatskoj.
U sklopu obilježavanja predstavljena je prigodna monografija te otvorena izložba posvećena razvoju i značaju DNA identifikacija. Nazočnima se obratio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja, izv. prof. dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split, prof. dr. Šimun Anđelinović, Predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC Split, prof. dr. Dragan Primorac, predsjednik ISABS-a i izaslanik predsjednika Američke akademije za forenzičke znanosti (AAFS) i drugi.
"Danas smo se okupili da obilježimo 30. godišnjicu izlaska članka u kojem smo prezentirali hrvatski model identifikacije žrtava masovnih grobnica. Posebnost je da je hrvatski tim stručnjaka na čelu sa prof. Anđelinovićem i prof. Primorcem u vrijeme ratnih zbivanja našao snagu, želju i volju stupiti u kontakt s američkim kolegama i raditi na tom izuzetno osjetljivom području i da je svijet praktički preuzeo hrvatski model. Na taj smo način vratili dostojanstvo i dignitet svim stradalnicima. Kao bolnica smo ponosni na taj pionirski pothvat naših kolega i moram se zahvaliti svima koji su sudjelovali u tome, moram se zahvaliti Ministarstvu branitelja na podršci ovih godina koji neumorno radi na otkrivanju žrtava Domovinskog rata koji još uvijek nisu identificirani, čije obitelji još uvijek ne znaju gdje su njihovi najmiliji", kazao je ovom prigodom okupljenim novinarima ravnatelj Dolić.
"U to vrijeme imali smo dilemu što napraviti s brojnim tijelima koja su bila na neki način neprepoznatljiva. Nismo ih mogli riješiti klasičnom metodom, bile su dvije solucije - pokopati i ostaviti anonimne ili se potruditi i znanstveno napraviti što više možete da ta tijela dobiju svoja imena, a obitelji svoj mir. Posebna zahvala svim ravnateljima koji su nas pratili, svim glavnim sestrama, svim mojim djelatnicima jer to ne može netko napraviti sam, i kolegi Primorcu koji je vodio cijeli projekt uz američku koordinaciju koja nam je stalno bila na usluzi. Djelovali smo kao zajednica koja je radila na jednom projektu, ali na dva različita mjesta. To je jedinstvenosti i nešto što je rodilo upravo ovaj rezultat u tako kratkom roku - u mjesec dana mi smo već instalirali laboratorij koji je bio spreman odgovorit takvim izazovima. To je danas nemoguće, kad imate mirnodopske stvari, treba vam šest mjeseci za setiranje novih metoda i na taj način smo iskazali da je taj naš znanstveni aspekt, ljudski aspekt da pomognemo ljudima prevladao, da damo najbolje što možemo od sebe da bi naši branitelji i civili dobili svoje ime, svoj dignitet, a majke svoj mir", kazao nam je prof. Anđelinović.
Dragan Primorac zahvalio se svima koji su radili na ovom projektu, kao i ravnateljima splitske bolnice.
"U Splitu je ispisana svjetska povijest forenzičke genetike, to je rekla Američka akademija za forenzičke znanosti. Iako smo mi prije 35 godina započeli sa postupcima identifikacije, prije 32 godine obavili prvu identifikaciju, ovaj rad koji je objavljen prije 30 godina je napravio izniman pomak zbog nekoliko stvari. To je prvi put da je pokazano da DNA tehnologija može biti korištena u svrhu identifikacije žrtava masovnih grobnica što je promijenilo percepciju cijeloga svijeta prema istini, a istina je samo jedna - protiv znanosti se teško boriti, a to je period kada je trebalo reći istinu o Domovinskom ratu. Druga stvar koja je iznimno važna - nama je uvijek bio primarni cilj utvrditi identitet žrtava masovnih grobnica i zbog toga sve ovo radimo. Zbog toga smo ovih 30 godina bili relativno tihi i nemamo namjeru stati dok se i zadnja žrtva ne identificira. Iznimno važna stvar je doprinos potpredsjednika Vlade Medveda i njegovog tima koji je napravio jedan institucionalni pristup identifikacijama. Kao znanstvenik mogu reći da su objedinjene sve metode, od forenzičke antropologije, forenzičke stomatologije, arheologije, DNA analize i osim identifikacije žrtava Domovinskog rata radi se sljedeći iskorak, a to je ulazak u područje Drugog svjetskog rata, poraća. Naš rad iz 2007. godine, kad sam radio sa kolegama iz BiH, Slovenije i Hrvatske, je pokazao da je moguće identificirati žrtve iz masovnih grobnica i otvorio nam jednu potpuno drugu perspektivu. Timovi iz Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita su pokazali neviđenu snagu hrvatskog zajedništva, sa samo jednim ciljem, da ljudima zbog koji smo mi danas ovdje kažemo hvala, da se utvrdi identitet svake osobe, da se vrate sva tijela obiteljima", kazao je Primorac te dodao da je "Domovinski rat hrvatska svetinja te da istina o njemu mora biti do kraja rečena".
Ministar Medved izrazio je zadovoljstvo što je ovom prigodom u Splitu.
"KBC Split imao je u tim ratnim godinama izrazito važnu ulogu. Toliki broj ranjenika, hrvatskih branitelja, civilnih žrtava iz Domovinskog rata u RH, ali i iz BiH, liječen je ovdje. Iskazujem zahvalu i prema onome što KBC Split danas čini prema hrvatskim braniteljima kroz pružanje potpore, kroz preventivne sistematske preglede, kroz liječenje i kroz snažnu suradnju vezano uz odnos prema braniteljima i njihovom zdravlju.
Prilika je danas iskazati čestitku i zahvalu prof. Anđelinoviću, prof. Primorcu i timu ljudi koji su prije 30 godina ovdje započeli s procesom DNA analize. To je temelj onoga što danas u Hrvatskoj imamo kao jedinstveni hrvatski model traganja i rješavanja sudbina nestalih osoba, stalno usavršavajući metodu, stalno nabavljajući najsuvremenije laboratorijske uređaje sa snažnom rezolucijom i to sve skupa ima za cilj učinkovitost u identifikaciji posmrtnih ostataka koje nije bilo moguće ranije identificirati. RH kao žrtva brutalne velikosrpske agresije imala je jako veliki broj osoba koje je bilo nužno identificirati - 5.300 žrtava - više od 80 posto njih je uspješno identificirano, a vrlo često su okolnosti takve da su posmrtni ostaci u izrazito lošem stanju. Danas svakodnevno Ministarstvo hrvatskih branitelja, naša Uprava za zatočene i nestale radi u dva osnovna smjera. Jedan je traganje za posmrtnim ostacima, bilo se da se radi o masovnim ili pojedinačnim grobnicama. Ukupno je u Hrvatskoj 150 masovnih grobnica.
Uvezanost svih tijela koja participiraju u tom procesu rezultat su donesenog zakona o nestalim osobama kojeg smo donijeli 2019. godine i gdje smo jasno propisali nadležnost svake pojedine ustanove. Paralelno sa pronalaskom slijedi ovaj izrazito složen proces identifikacije posmrtnih ostataka. Protekom vremena cijeli proces je još složeniji, ali u proteklih deset godina, osim što smo pronašli 233 osobe koje su bile u masovnim ili pojedinačnim grobnicama, više od sto je bilo neidentificiranih posmrtnih ostataka, ali zahvaljujući najsuvremenijoj opremi i našim stručnjacima uspjeli smo ih identificirati. Obitelji su napokon dobile svoj mir. Uz sve napore, još je 1.726 nestalih osoba iz Domovinskog rata i to je naš prioritet", kazao je ministar Medved.
