Podaci pokazuju da je građevinarstvo jedan od najbrže rastućih sektora hrvatskog obrtništva. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u veljači 2026. godine u Hrvatskoj je bilo 16.985 obrta u djelatnosti građevinarstva, što je 1.563 obrta više nego godinu ranije, odnosno 10,1 posto više u odnosu na veljaču prošle godine. U usporedbi s veljačom 2021. godine broj građevinskih obrta povećan je za 6.522 obrta, odnosno čak 62,3 posto.
Specijalizirane građevinske djelatnosti predvode ekspanziju
Najveći udio svih djelatnosti u građevinarstvu čine Specijalizirane građevinske djelatnosti, čak 92,7 posto, a u posljednjih godinu dana bilježe rast od 11,2 posto, dok je u posljednjih pet godina njihov broj porastao za 71,5 posto. Najveći broj obrta nalazi se u djelatnostima Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju te Ostali završni građevinski radovi. Slijede djelatnosti: Postavljanje podnih i zidnih obloga, Fasadni i štukaterski radovi, Ugradnja stolarije, Elektroinstalacijski radovi, Soboslikarski i staklarski radovi te Radovi na krovištu. U proteklih godinu dana u području specijaliziranih građevinskih djelatnosti najveći postotni rast broja obrta bilježe Fasadni i štukaturski radovi te Ugradnja stolarije.
Prema regionalnoj raspodjeli, najveći broj građevinskih obrta u veljači 2026. godine bilježi Splitsko-dalmatinska županija, a slijede Istarska županija, Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija.
Sve više zaposlenih u građevinskom sektoru
Raste i broj zaposlenih u sektoru. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači 2026. godine u građevinskim obrtima bilo je zaposleno ukupno 29.266 osoba, uključujući obrtnike i radnike zaposlene kod obrtnika. To je 1.316 osoba više nego godinu ranije, odnosno rast od 4,7 posto, dok je u usporedbi s 2021. godinom broj zaposlenih povećan za 7.322 osobe, odnosno 33,4 posto.
„Podaci jasno pokazuju da je građevinarstvo jedan od najbrže rastućih sektora hrvatskog obrtništva. Istodobno, rast broja obrta i zaposlenih donosi i nove izazove, od nedostatka kvalificirane radne snage do potrebe za stalnim unapređenjem sigurnosti na gradilištima. Upravo će o tim izazovima biti riječi na 5. Susretu graditelja Hrvatske obrtničke komore koji se održava 28. ožujka u Bjelovaru. Okupit će obrtnike, stručnjake i predstavnike institucije na jednom mjestu kako bismo otvoreno razgovarali o problemima iz prakse i zajedno tražili rješenja koja će omogućiti daljnji razvoj struke i kvalitetnije uvjete rada“, istaknuo je Antun Trojnar, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta.
Zaštita na radu i preventivni pristup smanjenju rizika
Uz niz stručnih predavanja usmjerenih na praktična znanja važna za svakodnevni rad izvođača na Susretu će se otvoriti rasprava o provedbi energetske obnove, s posebnim naglaskom na iskustva izvođača radova u provedbi projekata. Među najčešće isticanim izazovima nalaze se nedostatak kvalificirane radne snage, složenost organizacije radova na postojećim zgradama, rokovi izvođenja te usklađivanje projektne dokumentacije s realnim uvjetima na gradilištu.
Druga važna tema Susreta je zaštita na radu u graditeljstvu, koja ostaje jedno od ključnih pitanja u sektoru zbog specifičnosti gradilišta - istodobnog sudjelovanja više izvođača, promjenjivih uvjeta rada te povećanih rizika povezanih s radom na visini, strojevima i iskopima. Panel rasprava posvetit će se najčešćim propustima u praksi na gradilištima, načinima njihova sprječavanja te ključnim elementima koje izvođači radova trebaju uzeti u obzir kako bi unaprijedili sigurnost i usklađenost s propisima. Poseban naglasak bit će stavljen na preventivni pristup sigurnosti, odnosno planiranje i koordinaciju mjera zaštite još u fazi pripreme radova, budući da se upravo u organizaciji i upravljanju gradilištem često ključ smanjenja rizika i sprječavanja nesreća na radu.
5. Susret graditelja još jednom će potvrditi važnost suradnje obrtnika, stručnjaka, proizvođača i institucija u cilju jačanja kvalitete gradnje, sigurnosti na radu i održivog razvoja građevinskog sektora u Hrvatskoj.
U
