Od otvorenja Pelješkog mosta nije prošlo ni mjesec dana, a cijeli Pelješac već itekako osjeti prve učinke ovog velikog infrastrukturnog projekta, ponajprije u turističkom smislu. Odmah po puštanju prometa preko mosta, turisti su počeli dolaziti i automobilima pa i na jednodnevne izlete. Potvrđuju nam to i naši sugovornici s kojima smo porazgovarali u điru dijelovima Pelješca. A, jasno to govore i brojke koje su nam dostavile Turističke zajednice s ovog područja prema kojima su srpanj i kolovoz skoro ‘za dlaku’ po brojkama jednaki tim istim mjesecima rekordne 2019. Ipak, povećani priljev gostiju odmah je na početku pokazao i određene boljke turističkih mjesta na Pelješcu. Infrastruktura već pokazuje svoje manjkavosti, nedostaje parkinga za sve jednodnevne goste koji bi se samo okupali, primjerice, u Prapratnom, problematičan je i odvoz otpada čija količina posljedično također raste, a nedostatni su i smještajni kapaciteti kako oni hotelski tako i u privatnom smještaju. Upravo je sada trenutak, govore nam naši sugovornici, da se nešto pokrene, da se počne širiti infrastruktura, ali i graditi novi smještajni kapaciteti. Ipak, postavlja se pitanje, nije li za to bilo vrijeme i prije, dok se most gradio protekle četiri godine kako bi ovu situaciju dočekali spremni? No, krenimo redom, od Stona koji je ujedno bio i početna točka ove reportaže. Ekipa Dubrovačkog lista zaustavila se nakratko u Malom Stonu kod gospara Ivice Bebeka dok je pripremao kamenice i mušule za prodaju.
— Sve su nam mušule pokupili ovi što idu preko Pelješkog mosta, ide nam puno više robe nego što je prije išlo. Nose ih za Split i dalje. Nema skoro ni kamenica ni mušula, ne možemo namiriti trenutno potražnju. A i cijenu smo podigli. Sve u svemu, dobro je. Imamo dvostruko više prometa – govori Bebek, ali se odmah i potužio kako više nema onoliko školjkara koliko ih je nekoć bilo.
Prometne gužve ipak pod kontrolom
— Ne vodi se više bitka za koncesije u Malom Stonu. Svake godine nas je sve manje, nema tko raditi, mladi ne žele ‘zaprljati’ ruke. Sve što vrijedi, pošlo je preko granice. Trebalo je prije otvoriti oči i učiniti nešto za školjkare. Sada je kasno – ističe Ivica Bebek, a mi dalje nastavljamo prema srcu Stona.
Upravo je Ston možda ponajviše pod povećalom jer se zbog nešto drukčijeg režima prometovanja otkako je izgrađena nova pristupna cesta do Brijeste, kod ove Općine stvaraju veće prometne gužve. Ipak, na licu mjesta smo se uvjerili da promet teče bez većih zastoja. Od Malog Stona do samog centra ove Općine vozili smo se deset minuta automobilom, a u samom srcu mjesta, policijski službenici stoje na zebri te reguliraju promet automobila i pješaka. Načelnik Općine Ston Vedran Antunica govori za Dubrovački lista kako za sada taj sustav dobro funkcionira te kako prevelikih gužvi nema. Ako i dođe do kakvog zastoja, ističe, policajci sjedaju na motore i pođu sve raščistiti. Po pitanju turističke situacije, Antunica je jako zadovoljan te naglašava kako mu nije jasno zbog čega bi se sada netko ljutio na gužve jer je upravo sada ‘prilika za zaraditi’.
— Ljeto je. Nema se smisla sada nešto žaliti, živimo od turizma. Imamo male apartmane u Stonu, ljudi koji dolaze u Ston borave u obiteljskim kućama, oni su više domaći. Imamo toliko koliko imamo. Prapratno kao kamp ima nešto prostora za širenje, to je jedna priča koja ostaje otvorena. Međutim, problem je što sada Prapratno postaje jednodnevna plaža. Ljudi dolaze iz Neuma i ostalih mjesta kupati se. Problem je parkirališta, odvoza smeća, prolaza kroz mjesto. U Žuljani je slična situacija. Traži se parkiralište, ali gdje ćemo ga napraviti? Pokupovali smo što smo mogli, a jedino što smo uspjeli napraviti je kupiti parcelu od 500 kvadrata za smjestiti kontejnere. Ne možemo na privatnom zemljištu graditi parking. Ima privatnih parcela, netko ih može iznajmljivati i naplaćivati za parking. Nije ni to problem. Zašto to ne napraviti ako je takva gužva? Ne može se tražiti nas kad mi tu nemamo puno opcija. Sada je žetva i sada treba žeti. Ljudi postaju odmah nervozni, a nije mi jasno zašto. Sad je vrijeme za nešto zaraditi. Većina nas živi od turizma – naglašava stonski načelnik.
U Ponikvama vile s bazenima
Da je situacija doista takva, potvrđuju DuListu i iz Turističke zajednice Općine Ston. Naglašavaju kako je povećana potražnja za smještajnim kapacitetima nakon otvaranja Pelješkog mosta, ali da je posebno povećan broj dolazaka stranih turista. Od 1. svibnja do 10. kolovoza zabilježili su 20.180 dolazaka i 106.443 noćenja što je skoro na razini rekordne 2019. kada su brojke bile na 21.751 dolazaka i 113.176 noćenja te značajno više nego prošle godine koja ja zaključena s 14.037 dolazaka i 85.581 noćenja. Na području Općine, istaknuli su, nalazi se samo jedan hotel, ali, naglašavaju iz stonskog TZ-a, noćenja su im u ovoj godini nadmašila 2019. za 10 posto u istom razdoblju. Za načelnika i TZ imali smo jedno zajedničko pitanje: jesu li već razvili neku novu turističku strategiju u smislu događanja, sadržaja koji će pratit razvoj koji će donijeti Pelješki most?
— Očekujem da će se dogodine turisti separirati te da će u Stonu biti manja gužva. U Ston će zalaziti samo oni koji znaju što se u njemu nudi i koji baš u njega žele doći, neće prolaziti apsolutno svi. I ta će gužva spasti, a dobit ćemo kvalitetu posjetitelja, nećemo imati kao sada mravinjak od auta. Sada kreću i manifestacije Festival soli pa Stonski maraton, potom i priča oko Peljeških podruma. Sve su to događanja koja privlače ljude i oni žele na to doći. 13 tisuća vozila prošlo je preko vikenda Pelješkim mostom. Nek’ je svaki deseti fermo u Stonu, to je 1300 vozila. Dogodine 90 posto tih vozila neće prolaziti ovuda. Doći će dio turista pojesti, popiti i potrošiti. Na to se treba pripremati. Imamo Ponikve koje su sada na neki način ostale po strani. Sad tu treba širiti priču. Idealan je trenutak da se turizam pojača, treba graditi vile s bazenima i bazene. Ljude će to privući. Ako može Imotska krajina, mogu i Ponikve. Ima tu sto stvari koje se može jednostavno napraviti jer jedno vuče drugo. Sad je trenutak da se mogućnosti iskoriste. Svi sad vidimo čega fali, sve je jasno – mišljenja je načelnik Antunica.
Iz Turističke zajednice Ston istaknuli su pak da su nakon udruživanja s ostalim Turističkim zajednicama s poluotoka Pelješca, započeli razvijati dva projekta, gastro – eno festivala i outdoor Pelješca.
— Cilj nam je nastaviti s tim projektima i razvijati ih i iduće godine, radimo na povezivanju cijelog poluotoka Pelješca u jednu cjelinu, s novim biciklističkim, brdskim i pješačkim stazama, oznakama, kartama… Želimo se više fokusirati na aktivni turizam jer je poluotok Pelješac idealan za to. Cilj naših festivala je, osim upoznavanja turista s našom bogatom gastro eno ponudom, povezivanje svih dionika turizma Pelješca, ugostitelja, vinara, lokalne proizvođače, vlasnike smještajnih objekata da svojim proizvodima i uslugama doprinosu razvoju i promociji naše destinacije. Turistima je najvažniji doživljaj u destinaciji koju posjećuju, nešto domaće, autohtono, a tome posebno doprinosi lokalno stanovništvo, tako da im mi to nastojimo omogućiti – naglasili su iz stonskog TZ-a.
‘Navalija’ gostiju
U điru Stonom susreli smo i Nikšu Đuraša iz poznatog restorana s Kobaša koji nam je pak kratko prokomentirao kako na Kobašu infrastruktura ne dopušta veći broj turista i da im je drago da ne mogu primiti više ljudi, da su sasvim zadovoljni onim što su do sada postigli.
— Ston će dobiti ono što treba jer on to i zaslužuje. Ne može se sve dogoditi preko noći, već za neke stvari treba vremena – komentirao je Đuraš.
Svi koji navrate u Ston, ne mogu proći bez posjeta tamošnjoj solani, a budnom oku gospara Iva Brzice s ulaza u solanu, ništa ne promakne. Ističe kako je odmah po otvaranju mosta itekako povećan promet – vozila i gostiju.
— Ma, navalija je turista. Neretvani, Imoćani i brojni drugi dolaze u Ston. Sad im je puno bliže i lakše – govori gospar Brzica dok mi lagano napuštamo Ston te idemo dalje na naše turističko putovanje Pelješcem. Nismo, naravno u sva mjesta o kojima govorimo išli fizički, ali smo zato dobili podatke i komentare s ‘terena’. Turistička gužva nije tako zaobišla ni Trpanj kojemu je otvorenje Pelješkog mosta ponajviše donijelo gužve na trajektnom pristaništu. Ali, naglašavaju iz trpanjske turističke zajednice, i s njima se uspješno bore. Što se tiče turističkih brojki, od svibnja do sredine kolovoza zabilježili su 11.205 dolaska i 89.535 noćenja što je gotovo na razini rekordne 2019. kada su ostvarili 13.148 dolazaka i 99.075 noćenja. Ova godina u brojkama je bolja od prethodne kada je na području Trpnja ostvareno 9.506 dolaska i 79.732 noćenja. Iz TZ-a Trpanj naglašavaju kako trenutno u hotelu Faron boravi 256 turista, u vikendicama pak 528 turista, a u privatnom smještaju 925 turista. Najveći broj turista dolazi im iz BIH, Poljske, Hrvatske i Češke. Prosječna duljina boravka je 7 dana. Iz ove Turističke zajednice nismo pak dobili komentar o viziji budućeg razvoja Trpnja u kontekstu mogućnosti koje pruža Pelješki most, a isto to izostalo je i u odgovorima Turističke zajednice Orebić. Oni su nam pak istaknuli kako ‘plan rada za 2023. godinu donosi Skupština TZO Orebić do kraja ove godine, a dugoročni plan razvoja turizma Pelješca će se raditi nakon što se usvoji nacionalna Strategija razvoja održivog turizma RH do 2030.’ Dobre su vijesti da smo korak bliže ovoj strategiji, ali ipak, zasigurno ne bi bilo loše promišljati i u lokalnim okvirima te ponudu razviti i prilagoditi sve većim promjenama koje će za turiste zasigurno donijeti nove okolnosti koje su se s otvorenjem mosta pojavile. Ipak, iz TZ-a doznajemo kako i Orebić bilježi odlične turističke brojke.
Gužve za trajekte
Od svibnja do sredine kolovoza zabilježili su 70.864 dolazaka i 546.587 noćenja što je u korak s rekordnom 2019. kada je ostvareno 71.582 dolazaka i 550.157 noćenja te znatno bolje od 2021. kada su na području Orebića zabilježili 58.684 dolazaka i 475.315 noćenja.
— U 2022. prema vrsti objekta najveći broj noćenja bilježi privatni smještaj zatim kampovi, nekomercijalni smještaj, hoteli, ostali ugostiteljski objekti te objekti na OPG. Jednak poredak je bio za 2021. godinu, a u 2019. hoteli su bili na trećem mjestu ispred nekomercijalnog smještaja. Po pitanju noćenja nakon otvorenja Pelješkog mosta, stanje je nepromijenjeno s obzirom da je većina kapaciteta popunjena. Svakako je veći broj izletnika, tj. dnevnih gostiju koji se u sustavu eVisitor ne evidentiraju. Trenutna popunjenost kapaciteta je izvrsna, u hotelskom smještaju gotovo potpuna, a privatni smještaj ovisno o danu od 85 do 90 posto. U kampovima bilježimo veći broj noćenja za 19 posto nego u 2021. te za 11,36 posto više nego u 2019. godini. Najveći broj turističkih noćenja ostvarili su gosti iz Poljske, zatim slijede gosti iz Slovenije, Njemačke, BiH, Češka, Hrvatska. Prosječna duljina boravka turista je viša od 7 dana, u ovoj godini 7,46 dana – naglasili su iz Turističke zajednice Orebić.
Navali turista na Orebić svjedočili smo početkom kolovoza, tijekom jednog od udarnih vikenda kada je ovo mjesto funkcioniralo na jednom prometnom traku jer su drugog u potpunosti zauzeli automobili koji su čekali na ukrcaj za trajekt za Korčulu. Pritisak turista osjećao se i na prodajnom mjestu Jadrolinije, a kako su nam tada rekli, čim je krenuo jači ‘val’, uveli su dodatnu trajektnu liniju. Upravo je zbog povećanja broja putnika koji sada preko luke Orebić idu na Korčulu uvedeni su nedavno i dodatni polasci na liniji Orebić-Dominče.
Zašto mijenjati uspješno?
Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić ističe kako je potrebno prilagoditi infrastrukturu kako bi mjesto podnijelo količinu gostiju koja će sve više dolaziti u ovu Općinu, piše Dubrovački lista.
— Ona će omogućiti opskrbljivanje električnom energijom, vodoopskrbom prometnicama i parkinzima koji će zadovoljiti interes gostiju koji dolaze. Orebić se isprofilirao kao destinacija pijesko-turizma, on ne obiluje noćnom zabavom, već je mirna, obiteljska destinacija. Zašto mijenjati nešto što je uspješno i što je ušlo u usmenu preporuku samih turista, a i brojke nam pokazuju da je to dobar pravac? – komentira Ančić na pitanje o turističkoj strategiji budućnosti u kontekstu otvaranja Pelješkog mosta.
