Donald Trump, bivši predsjednik SAD-a, ponovno je svojim izjavama uzburkao odnose između Danske i SAD-a, izjavivši kako je preuzimanje Grenlanda "strateški nužno" za nacionalnu sigurnost i globalnu slobodu. Premijerka Danske, Mette Frederiksen, odlučno je odbacila Trumpove tvrdnje, naglasivši da "Grenland nije na prodaju" i da budućnost otoka ovisi isključivo o njegovim stanovnicima.
Diplomatske napetosti eskalirale su nakon Trumpova telefonskog razgovora s Frederiksen, koji je, prema danskim izvorima, bio napet i dugotrajan. Trump je tvrdio kako stanovnici Grenlanda podržavaju pridruživanje SAD-u, iako za to nema konkretnih dokaza.
Grenlandska autonomija na udaru političkih ambicija
Grenlandski premijer Múte Egede jasno je poručio kako je budućnost otoka u rukama njegovih stanovnika te da je Grenland posvećen svojoj autonomiji i održivom razvoju. Egede je odbacio mogućnost dogovora koji bi ugrozio grenlandsku samoupravu. Iako otok ima stratešku važnost zbog prirodnih resursa i pozicije u Arktiku, grenlandske vlasti ostaju čvrste u namjeri da ostanu dio Kraljevine Danske.
Istodobno, Trumpove izjave ponovno su otvorile rasprave o geopolitičkom značaju Arktika. General Robert Brieger, predsjednik Vojnog odbora Europske unije, istaknuo je u intervjuu za njemački list Welt am Sonntag da bi bilo logično razmotriti stacioniranje europskih snaga na Grenlandu kako bi se odgovorilo na sve veći interes globalnih sila za regiju.
Arktik u fokusu globalnih sukoba interesa
Trumpova ideja o preuzimanju Grenlanda prvi put je izazvala reakcije 2019. godine, kada je taj prijedlog naišao na podsmijeh međunarodne zajednice. Ipak, ponovno isticanje tog prijedloga dodatno naglašava strateški značaj Arktika, gdje klimatske promjene otvaraju nove pomorske puteve i povećavaju interes za resurse.
Iako je malo vjerojatno da će Trumpovi prijedlozi dobiti ozbiljnu političku podršku, oni ukazuju na potencijalne sukobe interesa velikih sila u regiji, što dodatno komplicira međunarodne odnose i izaziva zabrinutost u Europi i šire.
