U raspravama o besmislenosti teritorijalnog ustroja Hrvatske često se poseže za mjestom Trilj kao jednim od jačih argumenata - ono što većina prolaznika doživljava tek kao važno križanje putova za Bosnu s jedne, Imotski i Hercegovinu s druge te obalu s treće strane ima status pravog pravcatog grada, jednog od njih 127, premda na prvi pogled s urbanošću nema velike veze.
No to ne znači da ne mogu imati ambicije, a reporterska ekipa tportala u to se uvjerila ovog tjedna. U Trilju se, naime, razvija projekt kojeg se ne bi posramili ni nositelji hrvatske urbane tradicije.
Projekt o kojemu je riječ razvija se na mjestu propale tvornice Cetinka, jednog od dvaju nosivih stupova industrije Sinjske krajine u doba ocvalog socijalizma, od koje su ostale tek očerupane ruševine, kao grubi podsjetnik na nekadašnjih 1200 obitelji koje je hranila i nepregledne količine plastike koje je preradila.
Životarila je tamo negdje do 2008. godine, kad je službeno nestala i lokalnom stanovništvu i vlastima ostavila muke: golem i vrijedan prostor s desecima hala postupno je propadao i nitko nije imao suvislu ideju što napraviti s njime. S vremena na vrijeme pojavio bi se kakav investitor kojemu je najveća investicija dotad bila vlastita vizitka, sa željom da otkine komadić te na njemu brzinski i špekulantski okrene lovu. Triljani su to uporno odbijali.
'Nismo željeli izmijeniti urbanističke planove, nego smo čekali pogodan trenutak da ostvarimo nešto sustavno i suvislo', objašnjava gradonačelnik Ivan Šipić (HDZ), koji je u fotelju sjeo baš te 2008. godine. Na njegovoj vizitki stoji funkcija 'gradonačelnik / saborski zastupnik'.
Taksativno ćemo nabrojati što su napravili: čekali su devetu dražbu za imovinu propale tvornice i tada ponudili 3,6 milijuna kuna, i to iz namjenskog i povoljnog kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR). Potom su na Gradskom vijeću donijeli odluku o prenamjeni cijele zone u prostor predviđen za društvene sadržaje. A prošlog tjedna samoinicijativno su se obratili Društvu arhitekata Splita, koje će angažirati za idući korak - pripremu i provedbu cjelovitog urbanističkog natječaja. Na tom mjestu, naime, planiraju izgraditi Novi Trilj.
'Nećemo lagati i nemamo što kriti: Trilj još uvijek nema ni neke osnovne sadržaje primjerene i uobičajene za pravi grad', iskreno priznaje gradonačelnik s kojim smo se sreli na kapiji bivše tvornice. Isto tako iskreno nam je priznao još nešto: on i njegovi suradnici imaju vlastitu viziju ovog prostora, ali bili su dovoljno mudri da zaključe kako možda ipak nisu najpametniji i najstručniji na svijetu. Tako su pozvali arhitekte i urbaniste koji će im pomoći najprije definirati sadržaje, a onda i putem natječaja odabrati najbolje rješenje.
Prvo vrtić, pa dvorana, bazen...
'Znamo što ćemo sigurno napraviti - veliki gradski trg i park, zatim prostor za općinske i komunalne službe te udruge i razne druge institucije, onda dio s poslovnim prostorima, pa lokaciju za stanove POS-a, parking, a na listi želja su nam još gradska dvorana i bazen. Ali onda smo čuli za ideju adrenalinskog parka koji bi bio zanimljiv i ljudima iz Splita, pa prostora za poduzetnički inkubator i mali tehnološki park, ma mogućnosti su ogromne. Idemo planski', ponosan je Šipić.
S njime i potpredsjednikom Gradskog vijeća Damirom Lipotić-Pirogom ekipa tportala je ušla u napušteni kompleks i jedva su se probili kroz brda smeća, sirovine i ostataka nekad moćne industrije.
'Propala je, tu ne možemo ništa. A di su vremena kad je svaki dan u Trilj dolazilo nekoliko autobusa iz Splita punih radnika i inženjera', prisjetit će se Lipotić-Piroga, javlja tportal.
Više pročitajte OVDJE.
