Građanska inicijativa "Za zaštitu prirode Dragovije" održala je 8. travnja javnu tribinu na kojoj je zainteresiranoj javnosti predstavila plan izgradnje solarne elektrane na području između Dragovije, Podgreda i Ograđa, ispod Marušića gradine. Članovi inicijative poručili su kako im je cilj zaštita prirode prostora za koji tvrde da je ozbiljno ugrožen predviđenim zahvatom.
Prema informacijama koje su iznesene na tribini, solarna elektrana prostirala bi se na oko 140 tisuća četvornih metara, što je površina usporediva s dvadesetak nogometnih igrališta. Riječ je o padini brda iznad Mrkodola, na jugozapadnom dijelu prema Podgredama, a do same lokacije trebao bi se probiti i pristupni put uz rub Mrkodola sve do prostora ispod Marušića gradine. Iz inicijative upozoravaju kako bi realizacija projekta zahtijevala potpuno krčenje šume i opsežne zemljane radove. Navode da bi samo radovi proizveli više od 5500 kubika šute, dok bi za poravnavanje terena, prema njihovim tvrdnjama, bilo potrebno dovesti još oko 2300 kubika dodatnog materijala.
"To bi dovelo do uništenja cijelog tog područja od 140 tisuća metara kvadratnih", poručuju iz inicijative.
Upozorenja na gubitak bioraznolikosti i uništenje staništa
Jedan od ključnih naglasaka tribine odnosio se na mogući utjecaj zahvata na bioraznolikost. Kako je na skupu istaknuo Bariša Ilić, predstavljajući prirodne vrijednosti tog prostora, šire područje planirane solarne elektrane stanište je 28 vrsta orhideja, dok se na užem obuhvatu same elektrane nalazi čak 18 vrsta divljih orhideja.
Među njima su, tvrde iz inicijative, i vrste koje su ugrožene ili endemske za Hrvatsku. Osim orhideja, na tom području rastu i druge vrijedne biljne vrste poput crnog kozlaca, divljeg tulipana i visibabe kraljice Olge. Riječ je i o prostoru na kojem obitavaju brojne životinjske vrste, a posebno se izdvajaju ptice poput jarebice kamenjarke i orla zmijara. Devastacija tog prostora, upozoravaju organizatori, učinila bi ga nepogodnim za biljni i životinjski svijet koji ondje danas opstaje, a istodobno bi bilo izgubljeno i jedno od posljednjih netaknutih lovišta u dolini Neretve.
Sporna studija o utjecaju na okoliš
Članovi inicijative navode kako su za cijeli projekt doznali prije nekoliko tjedana, nakon javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš održane u GKS-u Metković. Nakon sudjelovanja na toj raspravi, tvrde, uočili su niz nedostataka u studiji, koje su potom detaljnije predstavili javnosti na tribini i sada ih ističu u otvorenom pismu. Posebno problematičnim smatraju to što studija, kako navode, nije na odgovarajući način uzela u obzir podzemne vode u tom krškom prostoru. Upozoravaju da se upravo te vode pojavljuju u izvorima podno brda, među kojima navode Kešinovac, Podgrede, Smrdelj, Vrutak i Vrešticu, te da napajaju zaštićeni rezervat Orepak.
"Postavlja se pitanje zašto jedan tako važan dio nije odrađen kako spada? Možda se investitori ili provoditelji studije boje onoga što bi mogli pronaći, a što bi moglo ugroziti cijeli projekt?" poručuju iz inicijative.
"Struja za sela ne smije biti ucjena"
Iz građanske inicijative ističu kako se ne protive razvoju ni obnovljivim izvorima energije, ali odbacuju tezu da bi izgradnja solarne elektrane bila nužan preduvjet za elektrifikaciju Dragovije, Ograđa i Podgreda.
"Nismo protiv struje na Dragoviji. Dapače, podržavamo dovođenje struje na Dragoviju, ali i u ostala mjesta naše župe gdje struja još nije došla: Ograđ i Podgrede", poručuju.
Dodaju kako je "sramotno da u 21. stoljeću ta tri mjesta nemaju struju", ali i da je još "sramotnija ucjena po kojoj struja može doći na Dragoviju samo ako se pristane na devastaciju netaknute prirode". Upozoravaju i na tehnički aspekt cijelog projekta, ističući da bi električna energija proizvedena u solarnoj elektrani bila jednosmjerna te da se ne može izravno dovesti do kućanstava bez prethodne pretvorbe u trafostanici. Zbog toga smatraju da priključenje sela na električnu mrežu ne bi smjelo ovisiti o izgradnji solarne elektrane, nego isključivo o volji HEP-a i nadležnih gradskih vlasti.
"Te dvije stvari ničime nisu povezane", poručuju iz inicijative.
Problem, tvrde, nadilazi granice jednog sela
Iako se projekt u službenim dokumentima vodi pod nazivom Vid-Dragovija, iz inicijative naglašavaju kako posljedice planirane devastacije ne bi osjetila samo Dragovija. Podsjećaju da su stanovnici pet sela župe stoljećima koristili prirodna dobra tog prostora za obradu zemlje, ispašu i lov, zbog čega smatraju da se radi o problemu koji pogađa širu zajednicu.
"Problem devastacije navedenog područja nije samo problem Dragovije, već i ostalih sela župe Gospe Snježne i cijele naše doline", ističu.
Inicijativa najavljuje nove korake
Na kraju otvorenog pisma članovi inicijative zahvalili su svima koji su se odazvali tribini i pružili im podršku, kao i lokalnim medijima koji su pratili događaj. Ujedno su ponovno naglasili kako je riječ o nestranačkoj inicijativi.
"Politika nas ne zanima, nismo aktivni političari niti to planiramo biti. Zanima nas samo zaštita općeg dobra, a naša priroda je opće dobro", poručuju. Najavili su i konkretne daljnje korake. Među njima su poziv Gradskom vijeću Metkovića da hitno sazove tematsku sjednicu o solarnoj elektrani, organizacija okruglog stola na koji bi bili pozvani gradonačelnik, predstavnici županije, investitora i stručnjaci, pokretanje peticije za zabranu izgradnje na području Dragovije, kao i mogućnost prosvjednih akcija ako, kako navode, izostane volja za zaštitom javnog dobra.
