Govoreći o posljednjem sukobu Indije i Pakistana, Kovačević kaže kako bi ovaj sukob u Kašmiru mogao biti povod za daljnji rast napetosti.
Zbog njega je, ukazuje, došlo i do razilaženja stalnih članica Vijeća sigurnosti, kad je trebalo izdati izjavu za medije.
Novi saveznici
"Mi u toj regiji svjedočimo temeljitoj promjeni savezništava. Pakistan je desetljećima bio američki saveznik, do problema u odnosima SAD-a i Pakistana došlo je jer je Pakistan bio utočište teroristima koji su napali WTC i Pentagon 2001. Sada je Kina glavni saveznik Pakistana i glavi opskrbljivač Pakistana oružjem. Znamo da su odnosi Kine i Indije napeti, ta kašmirska regija je podijeljena između tri nuklearne sile: Indije, Kine i Pakistana. Ovom eskalacijom sukoba je doveden u pitanje niz dosad postojećih aranžmana, a za Pakistan je osobito kritičan sporazum o opskrbi vodom. Velika količina vode u Pakistan dolazi iz Kašmira, a Indija je već, kao odmazdu, uvela neke restrikcije. Potencijal za daljnju eskalaciju ovog sukoba je zaista zabrinjavajući", govori Kovačević za N1.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je da žali zbog sukoba, ali da to sada nije američki problem. "Teško da se to može jednostavnom intervencijom zaustaviti. SAD nije sasvim neutralan u tom sukobu, osobito ne prema odnosima u široj regiji. Vance je nedavno bio u Indiji, SAD nastoji pojačati indijski angažman u okviru američkih sigurnosnih aranžmana protiv Kine", kaže Kovačević. Dodaje i da SAD nastoji postići da Indija promijeni svoju politiku izgradnje nuklearnih električnih centrala. Indija je dosad koristila rusku tehnologiju, a SAD želi da to sada bude američka tehnologija. "Istina je, vrlo vjerojatno, da Amerika ni na koji način nije sudjelovala u iniciranju ovog sukoba. Za Pakistan je kriva Indija jer je 2019. ukinula autonomiju Kašmira i, kako Pakistan tvrdi, počela provoditi etnički inženjering u smislu doseljavanja nemuslimanskog stanovništva u Kašmir. Indija pak optužuje Pakistan da podupire terorističku grupu koja je prošli mjesec izvršila teroristički napad. I doista, reakcija pakistanske vlade je bila suzdržana, a njihov ministar je rekao da to treba smatrati početkom revolucije u indijskom dijelu Kašmira, što se moglo smatrati podrškom tim, uvjetno rečeno, borcima za slobodu muslimana u Kašmiru", navodi bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji.
"Globalna nestabilnost raste zbog nervoze političkih elita SAD-a koja je izazvana sviješću da Amerika nije jedina supersila. Dodatnu dozu nervoze izaziva veliki stupanj nepredvidivosti Donalda Trumpa, a njegovo otvoreno izražavanje teritorijalnih pretenzija može se shvatiti kao pristanak SAD-a da svijet bude multipolaran, ali s tim da Amerika definira svoju interesnu zonu. To onda može biti priznato kao pristanak da i druge velike sile definiraju svoje interesne zone. Ako govorimo o Kašmiru, to je vrlo eksplozivno područje jer je ta regija podijeljena između tri nuklearne sile", kaže.
Ako bi sve stalne članice Vijeća sigurnosti postigle suglasnost, govori Kovačević, UN bi mogao djelovati. ipak, zasad ne izgleda da će se to postići. "Kina je spremna podržati Pakistan u većoj mjeri nego što to neutralni pristup zahtjeva, vjerojatno zato da upozori Indiju da ne bi bilo pametno da se uključuje u neke američke sigurnosne aranžmane protiv Kine. Kini odgovara i da se u toj regiji skrene pozornost s Tajvana, za koji se smatra da je krizno žarište koje bi moglo dovesti do trećeg svjetskog rata. Ovako Kina stvara prostor da neprimjetno provede promjene za ono što naziva integracijom Tajvana u zemlju maticu. Kriza je vrlo opasna i ovo će biti pravi pokazatelj spremnosti svih stalnih članica VS-a da poduzmu sve da izbjegnu ozbiljniji sukob koji nadilazi granice regije Kašmir i koji bi se mogao preokrenuti u ozbiljan globalni sukob", kaže.
