Ministarstvo kulture i medija organiziralo je danas regionalnu radionicu na splitskoj Pravosudnoj akademiji o SLAPP tužbama koje pokreću moćnici protiv novinara i aktivista civilnog društva s ciljem spriječavanja propitivanja njihovih aktivnosti. U 2021., u parničnim postupcima, prema podacima Ministarstva pravosuđa, zaprimljeno je 380, godinu prije 489, 2019. godine 418 tužbi za koje se ipak ne može sa sigurnošću reći da su pokrenute zbog ušutkavanja novinara. Kaznih postupaka prošle godine zaprimljeno je 34, što je isto manje nego godinu prije kad ih je bilo 41. Odbačenih privatnih tužbi je bilo 12, obustava postupaka 27, oslobađajućih postupaka 6 i samo 3 osuđujuće presude.
Izv.prof.dr.sc. Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu, savjetnica ministrice kulture i medija rekla je kako su to takozvane strateške tužbe koje se podnose protiv aktera civilnog društva s ciljem spriječavanja novinara u njihovom radu, odnosno druge aktere društva u nekim drugim aktivnostima gdje se pronalaze određene nepravilnosti.
- Njih poduzimaju jače zainteresirane strane koje imaju dovoljno resursa, personalnih i financijskih, da na takav način spriječe u radu slabiju stranu koja onda pritisnuta jednim takvim pravnim mehanizmom nije u stanju obavljati posao u društvenom interesu. U svijetu i Europi mi nismo loš primjer, ali smo uskočili vrlo brzo u vlak kojim se pokušava suzbiti takva situacija, poglavito protiv novinara, što je u nadležnosti Ministarstva kulture i medija. Nastojimo sada u skladu s europskim preporukama i europskim nastojanjima koja su u tijeku provoditi aktivnosti ne bismo li pronašli najbolji mogući način kako da se takve tužbe suzbiju. Dakle, ideja je da nema uopće takvih tužbi i da se reagira u samom startu, da se prevenira - rekla je Matanovac Vučković.,
Na razini Europske unije nema jedinstvenog riješenja
Govoreći o različitim modelima pristupanja problemu, naglasila je kako i to spada u okvir rada radne skupine, da se prikupljaju podaci iz sudske prakse, proučava što se tiče pravne znanosti i analizira postojeći pravni okvir koji će se nastojati nadograditi.
- Raspravljamo u kojem smjeru, da bi smo već unaprijed sucima dali alate kojim bi u startu takve tužbe ili odbili ili odbacili. Na razini Europske unije nema jedinstvenog riješenja. Ali nećemo čekati da EU iznjedri konačno rješenje jer to traži vremena. Nastojimo u RH već sada i ovakvim radionicama poučavati o ovom fenomenu na kojima sudjeluju suci, pravosudni dužnosnici i u tom smislu nastojimo sada djelovati u postojećem pravnom okviru. Imamo unutar naših propisa relativno pristojan broj odredaba koje mogu poslužiti da bi se suzbila zloupotreba prava na pristup sudu i na takav način višestrukim tužbama spriječiti novinare u njihovim aktivnostima - rekla je Matanovac Vučković.
Potpora neovisnim medijima
Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture Jasna Vaniček-Fila, kao organizatorica skupa rekla je kako je sredinom svibnja prošle godine osnovana radna, stručna skupina nakon što je Europska komisija usvojila akcijski plan za europsku demokraciju.
- Jedan od ciljeva tog plana je potpora neovisnim medijima. Okupili smo strukovne udruge, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske, stručnjake pravne struke, Pravosudnu akademiju, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo kulture i medija, Hrvatsku odvjetničku komoru, a nedavno nam se pridružila i Pučka pravobraniteljica. SLAPP tužbe su pokušaji moćnika da ušutkaju novinare i to je loše za demokraciju i ne smijemo ih dopustiti. Svaki novinar može i mora propitivati teme od javnog interesa. Na prošloj radionici u prosincu u Zagrebu su se iskristalizirala dva bitna cilja, profesionalno novinarstvo, ali i specijalizacija sudaca - rekla je Vaniček - Fila dodavši kako misli da će ove rasprave dati doprinos izradi novog zakona o medijima koji je planiran da bude u proceduri do kraja ove godine.
Tužbe i zbog prenošenja teksta
Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista kao predstavnik Sindikata novinara Hrvatske:
- Problem SLAPP tužbi je i da su tuženi mediji koji prenesu neki tekst. Imamo nedavno tužbu jednog bivšeg čelnika grada koji traži za sve tužbe preko 200.000 kuna. Ono što je problem kod tih tužbi da zaista može bit ugrožena egzistencija novinara. Mislim da tu treba biti vrlo senzibilan kad se radi o dosuđivanju odšteta. Vidimo neki trend zlouporabe pristupa sudu. Nitko ne kaže da netko tko je nezadovoljan nekim novinarskim tekstom nema pravo tužiti jer to je jedno od osnovnih prava.
Željko Pajalić, sudac Vrhovnog suda i glasnogovornik VSRH-a:
- Suci nisu svjesni ritma rada novinara, brzine potrebne reakcije. Al isto tako, mi smo jedan vrlo spor mehanizam po prirodi stvari, procesnim zakonima po kojima postupamo i koji zahtjeva vrijeme. Novinari nisu spremni malo pričekati i ukoliko mi to međusobno osvijestimo onda će to biti jedna velika korist za obje profesije - rekao je Pajalić.
Radionica u Splitu rezultat je zaključka okruglog stola - javne rasprave, prve radionica edukacije o problematici SLAPP tužbi održanih u Zagrebu u rujnu i prosincu 2021. da se održavaju zajedničke edukacije i u drugim dijelovima Hrvatske. Na radionici su sudjelovali, osim predstavnika ministarstva i pravosuđa iz Zagreba i predstavnici lokalnih medija, urednici i novinari, te dvoje sudaca Županijskog suda u Splitu.
