Razloga za umor može biti nekoliko, uključujući loš san i stres. Stanja poput nedostatka hranjivih tvari i bolesti štitnjače također mogu dovesti do osjećaja iscrpljenosti.
Važno je prepoznati uzrok umora kako bi se moglo pravodobno djelovati i poboljšati opće zdravlje, prenosi Klix.
Nedostatak kvalitetnog sna
Čak i ako spavate preporučenih sedam ili više sati svake noći, i dalje se možete osjećati umorno ako ne spavate kvalitetno. Kvaliteta sna odnosi se na to koliko dobro spavate noću. Znakovi loše kvalitete sna uključuju poteškoće s uspavljivanjem i povremeno buđenje tijekom noći.
Čimbenici životnog stila poput nedovoljne tjelesne aktivnosti, konzumacije kofeina i loših navika spavanja često uzrokuju nedostatak kvalitetnog sna.
Kada je san odgođen ili poremećen, vaši obrasci spavanja mogu se narušiti, zbog čega se mozak ne odmara u potpunosti, a tijelo se ne oporavlja dovoljno. Kao rezultat toga, možda ste spavali, ali se i dalje osjećate iscrpljeno.
Osim toga, mnogi ljudi ne spavaju dovoljno dugo. San koji imaju može biti kvalitetan, ali njegovo trajanje nije dovoljno. To je čest problem, a otprilike trećina ljudi prijavljuje nedostatak sna.
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja zdravstvena su stanja koja izravno utječu na kvalitetu i trajanje sna. Osim stalnog osjećaja umora, znakovi poremećaja spavanja uključuju poteškoće sa spavanjem ili održavanjem budnosti tijekom dana.
Poremećaji spavanja također mogu uzrokovati neobična ponašanja koja remete san, poput pričanja ili hodanja u snu.
Uobičajeni poremećaji spavanja koji mogu uzrokovati umor uključuju:
- poremećaje cirkadijalnog ritma: Problemi s unutarnjim ciklusom spavanja i budnosti (cirkadijalni ritam) mogu otežati spavanje noću i održavanje budnosti tijekom dana.
- nesanicu: Ovo stanje otežava ili onemogućuje usnivanje i održavanje sna, što dovodi do pretjerane pospanosti tijekom dana.
- narkolepsiju: Prekomjerna dnevna pospanost može uzrokovati iznenadno uspavljivanje tijekom dana.
- parasomniju: Ovaj poremećaj karakteriziraju neobične noćne aktivnosti koje remete san ili se javljaju pri usnivanju. To uključuje pričanje u snu, hodanje u snu i jedenje povezano sa spavanjem.
- sindrom nemirnih nogu (RLS): Trnci ili peckanje u nogama tijekom noći mogu otežati spavanje. RLS također može izazvati potrebu za neprestanim pomicanjem nogu.
- apneju u snu: Ovo stanje uzrokuje privremene prekide disanja tijekom spavanja, što dovodi do hrkanja, dahtanja i loše kvalitete sna.
Stres i mentalna zdravstvena stanja
Osjećaj stresa zbog posla, škole ili svakodnevnog života može otežati uspavljivanje i održavanje sna. Stres povećava razinu hormona kortizola, zbog čega se osjećate budnije i pripravnije na reakciju "bori se ili bježi". Zbog toga je stres čest uzrok nesanice.
Stanja poput anksioznosti i depresije također mogu otežati postizanje odgovarajuće kvalitete sna. Istraživanja su pokazala da su problemi s održavanjem sna često povezani s depresijom i anksioznošću.
Osobe s anksioznim poremećajima, poput generaliziranog anksioznog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), posebno su sklone strahu od spavanja i osjećaju tjeskobe povezanom sa snom.
Umor povezan s anksioznošću i depresijom nije samo posljedica poremećenog sna. Niska razina energije jedan je od simptoma depresije, dok anksioznost uzrokuje umor jer je tijelo stalno u stanju pripravnosti.
Uz probleme sa spavanjem i umor, simptomi anksioznosti mogu uključivati tjeskobne misli, izbjegavanje aktivnosti u kojima ste nekoć uživali, intenzivne osjećaje zabrinutosti, ubrzan rad srca, nedostatak zraka te neobjašnjive bolove i tegobe.
Uz probleme sa spavanjem i umor, depresija može uzrokovati simptome poput povlačenja iz društvenih događanja i aktivnosti, promjena apetita, pretjeranog spavanja, osjećaja uznemirenosti, nemira ili razdražljivosti, osjećaja beznađa ili krivnje, misli o samoozljeđivanju te poteškoća s koncentracijom.
Nedostatak hranjivih tvari
Nedovoljan unos esencijalnih hranjivih tvari može uzrokovati umor. Vitamini i minerali potrebni su kako bi stanice optimalno funkcionirale.
Stanice imaju ključnu ulogu u stvaranju energije iz hrane (metabolizmu) te opskrbi mozga i mišića energijom. Ako vam nedostaju važne hranjive tvari koje omogućuju pravilan rad stanica, možete osjećati manjak energije te mentalni i fizički umor.
Umor može biti povezan s nedostatkom sljedećih vitamina i minerala: folata (vitamina B9), željeza, magnezija, niacina (vitamina B3), pantotenske kiseline (vitamina B5), piridoksina (vitamina B6), riboflavina (vitamina B2), vitamina B12, vitamina C i vitamina D.
Osim umora, nedostatak hranjivih tvari može uzrokovati slabost ili bolove u mišićima, razdražljivost, gubitak apetita i poteškoće s pamćenjem.
Ako imate menstruaciju, možete se osjećati umorno jer gubitak krvi može dovesti do anemije uzrokovane nedostatkom željeza. To je stanje u kojem tijelo nema dovoljno crvenih krvnih stanica zbog manjka željeza. Međutim, i pad razine hormona estrogena tijekom menstruacije može uzrokovati osjećaj iscrpljenosti.
Problemi sa štitnjačom
Stalan osjećaj umora može upućivati na povišenu ili sniženu razinu hormona štitnjače uzrokovanu bolešću štitnjače. Štitnjača se nalazi u prednjem dijelu vrata i proizvodi hormone potrebne za regulaciju metabolizma.
Hipertireoza
Hipotireoza ili smanjena funkcija štitnjače stanje je u kojem štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Bez dovoljne količine hormona štitnjače usporavaju se disanje, rad srca i probava. Zbog toga se možete osjećati tromo i umorno.
Ostali simptomi hipotireoze mogu uključivati zatvor, depresiju, suhu kožu, poteškoće sa ženskom plodnošću, gušavost, neredovite ili obilne menstruacije, smanjeno znojenje, bolove u mišićima i zglobovima, otečeno lice, usporen rad srca, prorjeđivanje kose, osjetljivost na hladnoću i povećanje tjelesne mase.
Druga medicinska stanja
Ako dovoljno spavate, ali se stalno osjećate umorno najmanje šest mjeseci, mogli biste imati sindrom kroničnog umora (CFS).
Osobe s CFS-om stalno osjećaju umor, a pritom nemaju drugo zdravstveno stanje koje bi ga moglo objasniti. Ako imate CFS, mogli biste se osjećati još iscrpljenije nakon razdoblja stresa ili tjelesnog napora.
Brojna zdravstvena stanja mogu utjecati na razinu energije i uzrokovati kronični umor, uključujući:
- autoimune bolesti: Stanja poput lupusa, multiple skleroze, dijabetesa tipa 1, celijakije i reumatoidnog artritisa uzrokuju da organizam napada vlastita tkiva, što može dovesti do umora.
- bakterijske, virusne i parazitske infekcije: Bolest može uzrokovati umor jer se organizam bori protiv uzročnika. Infekcije poput gripe, bolesti COVID-19 i mononukleoze često uzrokuju iscrpljenost.
- rak: Sama bolest, kao i liječenje kemoterapijom ili zračenjem, mogu uzrokovati umor jer dolazi do odumiranja stanica i pojačane upale. Borba protiv raka također zahtijeva mnogo energije za obnovu oštećenih stanica.
- bolesti srca: Bolesti srca mogu ograničiti dotok krvi bogate kisikom do organa, što otežava normalno funkcioniranje organizma. Zbog toga se možete osjećati umorno i tromo.
- bolesti jetre: Oštećenje jetre zbog ciroze, hepatitisa ili masne bolesti jetre utječe na način na koji organizam uklanja otpadne tvari i pohranjuje energiju, što može uzrokovati umor.
- bolesti bubrega: Oštećeni bubrezi koji ne mogu pravilno filtrirati krv dovode do nakupljanja otpadnih tvari u organizmu, što može uzrokovati umor.
Lijekovi
Određeni lijekovi mogu izazvati pospanost ili umor kao nuspojavu. Tablete za spavanje, koje namjerno izazivaju pospanost, mogu uzrokovati osjećaj omamljenosti i sljedeći dan.
Ostali lijekovi koji mogu uzrokovati umor uključuju lijekove protiv anksioznosti, antidepresive, antihistaminike i lijekove za snižavanje krvnog tlaka.
