Nalazimo se na pragu nove turističke sezone, a Marjansko groblje, jedno od najstarijih i najznačajnijih splitskih groblja, dočekuje posjetitelje u još zapuštenijem stanju nego prethodnih godina. Unatoč nadama da će se prije dvije godine, povodom 450. obljetnice osnutka, pronaći trajno rješenje za njegovo održavanje, stanje se nije poboljšalo, a vrijeme za hitne intervencije istječe.
Prvo izvangradsko groblje u Splitu bilo je Židovsko groblje, otvoreno 16. siječnja 1573. godine na istočnoj padini Marjana. O značaju Židovskog groblja i nužnosti njegova očuvanja razgovarali smo s Anom Lebl, predsjednicom Židovske općine Split.
Koliko je, prema vašim saznanjima, Židova pokopano na starom Židovskom groblju na Marjanu? Možete li nam otkriti neka imena poznatih i važnih Splićana koji su ovdje pokopani?
- Židovsko groblje na Marjanu osnovano je 16. siječnja 1573. godine. Od tada pa do obustave ukapanja 1. srpnja 1946. godine na njemu je sahranjeno nešto više od 700 Židova. Nakon zatvaranja ovog groblja, splitski Židovi u zamjenu dobivaju židovsku parcelu na gradskom groblju Lovrinac. Tijekom stoljeća, mnogi Židovi su bili, na određeni način, poznati i važni Splićani. Split je bio mnogo manji, a Židovska općina bitno veća nego što je danas te su Židovi povremeno činili čak 5 do 10 % ukupnog splitskog stanovništva. Bili su poznati trgovci, obrtnici, kulturni radnici, uključeni u brojne gradske aktivnosti i svakodnevicu. Nisu svi oni sahranjeni na ovom groblju, neki su se odselili, dok su neki, na žalost, stradali u logorima ili borbama tijekom Drugog svjetskog rata. Teško je, zato, izdvojiti neka imena, ali svakako najpoznatiji na ovom groblju pokopani Židov je Vid Morpurgo, istaknuti narodnjak, knjižar i izdavač, osnivač čuvene knjižare Morpurgo na Pjaci. Obitelj Morpurgo je dala još niz važnih Splićana, od kojih su mnogi sahranjeni na ovom groblju. Splitski rabini su također spadali u značajne i omiljene Splićane. Na primjer, kada je rabin Izak Daniti sa suprugom i sinom tragično preminuo 1938. godine, duga kolona Splićana se preko Rive, na putu ka Marjanu, oprostila od dragog sugrađanina.
Trenutačno je groblje u prilično zapuštenom stanju, s puno korova i neodržavanih dijelova. Smatrate li da ovo groblje zaslužuje bolju brigu i očuvanje? Postoje li planovi ili inicijative za njegovu obnovu i redovito održavanje?
- Ova vaša pitanja su jako aktualna i, na žalost, spominju realno stanje. Doduše, da ste ih postavili bilo kada od 2018. godine, odgovorila bih vam da su pitanja vrlo aktualna. Naime, do te godine, vegetaciju na groblju su redovito održavali, po nekoliko puta tijekom godine, prvo Parkovi i nasadi, a zatim Park šuma Marjan. Imali smo odličnu suradnju. Dogovarali smo se o svemu kad god bi bilo nešto posebno problematično i alarmantno, zajedno smo pronalazili rješenja u svim situacijama. Od 2018. godine, znači već više od 6 godina, osim u par navrata, trava nije košena, stabla, grmovi i agave koji ugrožavaju spomenike nisu rezana niti uklanjana. Židovska općina Split je sama, uz sve potrebne dozvole, organizirala sječu 30-ak suhih i bolesnih stabala, što je obavljeno volonterskom i profesionalnom akcijom splitskih vatrogasaca, na čemu smo im beskrajno zahvalni. Međutim, od toga su godinu dana gomile uredno narezanog i složenog drveta stajale na groblju, uz silna obećanja da će biti zbrinute, dok nismo sami izdvojili velike novce za privatan odvoz tog materijala. Naravno, smatramo, i ne samo mi, da ovo groblje zaslužuje mnogo bolju brigu. Mi smo, od donacije jednog američkog Židova koji je bio zgrožen zapuštenošću groblja, angažirali krajobraznu arhitekticu Vesnu Hrgu Martić, koja je tijekom 2019. – 2020. godine napravila vrlo detaljan elaborat uređenja i održavanja groblja. Kao naš prijedlog za novi spomen park koji bi doprinio ponudi i ljepoti Splita, poslali smo ovaj elaborat Gradu, Parkovima i nasadima, Park šumi Marjan, čak je prijavljen i kao projekt Europskoj Uniji, ali je na tome sve stalo. Židovska općina je pokrenula inicijativu da se redovito i trajno održavanje vegetacije na groblju i formalno regulira, a gradska uprava je iskazala spremnost da se to i ostvari. Od 2018. godine smo u redovitim razgovorima i pregovorima s Gradom, gradonačelnicima i relevantnim službama, koji su svjesni katastrofalne situacije, stalnih prigovora vodiča i turista, ali objašnjavaju da je problem političko-pravne naravi. Naime, od nacionalizacije 60-ih godina prošlog stoljeća, groblje se vodilo kao društvena imovina, da bi se, prije koju godinu, RH uknjižila kao vlasnik groblja. Zbog toga Grad Split nema nikakvih ovlasti, niti smije održavati ovo groblje, a Židovska općina za to nema sredstava. Poslali smo molbu Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da država prepusti Gradu Splitu ovlasti nad ovim grobljem, jer sama, evidentno, nije u stanju održavati tu svoju imovinu. Do danas to još nije riješeno.
Židovsko groblje na Marjanu zaštićeno je kao kulturno dobro. Tko je nadležan za njegovo održavanje i osiguravanje da ostane u primjerenom stanju?
- Rješenjem Ministarstva kulture RH od 5. ožujka 2012. godine Židovsko groblje na Marjanu je dobilo svojstvo kulturnog dobra. Kako se ono nalazi u okviru zaštićene park šume Marjan, zaštićeno je i kao prirodna baština. Nadležnosti za održavanje dodatno komplicira i Zakon o grobljima RH, čija je nova verzija trenutačno u izradi, a u velikoj mjeri može imati utjecaja na njegovo održavanje. Zato je na pitanje tko je nadležan za njegovo održavanje, vrlo teško dati odgovor. Ranije sam spomenula probleme oko vlasništva groblja, posebno zemljišta i vegetacije, a posebno nadgrobnih spomenika. Na žalost, formalna zaštita po više zakonskih osnova nije garancija održavanja, dapače – donosi velike odgovornosti i ograničenja. Za uređenje i održavanje groblja se borimo, tražimo sredstva i pomoć struke. Za sada Židovska općina Split jedina pokreće inicijativu i traži rješenja za sva pitanja uređivanja i održavanja groblja. Poslije mnogo godina neadekvatnog ili nikakvog održavanja, na razne načine i u različitoj mjeri ugroženih i oštećenih nadgrobnih spomenika, napokon smo 2024. godine zatražili i dobili sredstva od Ministarstva kulture za obnovu određenog broja grobova, a upravo smo saznali da su nam sredstva odobrena i za 2025. godinu. Koristim ovu prigodu da zahvalim ministrici Nini Obuljen Koržinek i Ministarstvu kulture i medija RH na odobrenim sredstvima i ukazanom povjerenju, te na saniranju nedavno grafitima vandaliziranih grobova. Također, pohvalila bih tvrtku Kvinar d.o.o. koja u posljednjih nekoliko godina stručno i odgovorno obavlja konzervatorsko-restauratorske zahvate na ovom kulturnom dobru. Međutim, sjajne rezultate obnove 30-ak grobova dijelom sakriva i ugrožava zapuštena i podivljala vegetacija. Grmlje ne dopušta ni potpuni uvid u stanje i odabir najugroženijih nadgrobnih spomenika za sljedeću fazu restauratorskih radova. Ova dva vida zaštite – restauracija i održavanje, dobivaju puni smisao samo ako se odvijaju paralelno i redovito. Ima dosta primjera iz svijeta o velikim uloženim sredstvima i naporima da se groblja obnove, a da zbog nedostatka redovitog održavanja za nekoliko godina potpuno zarastu i postanu nepristupačna i nevidljiva. Ne želimo da takva bude i sudbina našeg groblja na Marjanu, želimo da ono zasja punim sjajem dobro i redovito održavanog groblja, na ponos Splitu i Splićanima.
Nekada je groblje bilo zaključano, dok je sada otvoreno. Možete li nam pojasniti zašto je ranije bilo zatvoreno i postoje li neka pravila vezana uz pristup ovom lokalitetu?
- Od prestanka ukopavanja 1946. godine, postojale su faze i otključanog i zaključanog groblja. Međutim, od uspostave Republike Hrvatske, odlučili smo da groblje bude otključano gotovo čitave godine. To je moguće zahvaljujući odličnoj suradnji s ugostiteljskim objektom Vidilica i njegovim djelatnicima, koji ujutro otključavaju, a navečer zaključavaju groblje. I u slučaju da je groblje zaključano, najčešće tijekom zime, na blagovremeni upit Židovskoj općini Split, moguće je dogovoriti da se groblje otvori za posjet.
Smatrate li da bi groblje trebalo biti stalno otvoreno za javnost, ali uz bolju regulaciju i održavanje kako bi se očuvao njegov kulturni značaj?
- Usprkos povremenom vandalizmu, smatramo da groblje treba biti stalno otvoreno za posjete, a to će postati potpuno jasno tek kad groblje bude sređeno. Samo zaključavanje nikada nije spriječilo neželjene upade i oštećivanje nadgrobnih spomenika, bacanje smeća, praznih boca i šprica. Takve prekršaje redovito prijavljujemo policiji koja uredno izlazi na očevid, ali do sada nismo čuli da je netko uhvaćen i kažnjen. Mislimo da su takve pojave razlog više da groblje bude sređeno, primjereno osvijetljeno i otvoreno, a ne mračni zapušteni raj za divljanje i vandalizam.
Smatrate li da bi ovo groblje, uz primjereno uređenje i očuvanje, moglo privući više posjetitelja i turista koji bi ga posjećivali s dužnim pijetetom?
- Nakon što Grad napokon preuzme redovito održavanje, u partnerstvu sa Židovskom općinom Split trebalo bi uslijediti uređenje prema spomenutom krajobraznom projektu, čime bi ovo groblje postalo novi dragulj grada, divan spomen-park na dobrobit građana i posjetitelja, uz dužan pijetet prema onima koji su tu sahranjeni. To bi bila kvalitetna dopuna poučnoj stazi po Marjanu, uz mogućnost organiziranja zanimljivih edukativnih radionica, prije svega za učenike, ali i za ostale građane i turiste. Vjerujem da bi tada porastao i ukupan broj posjetitelja. Zbog svoje izvanredne kulturno-povijesne vrijednosti, nakon što se zadovolje određeni uvjeti, židovsko groblje na Marjanu bi se moglo upisati na listu grobalja europske kulturne rute (https://cemeteriesroute.eu/map.aspx). Groblja u Karlovcu, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu su već članice ove grupe, a u bližem okruženju još i u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu. Članstvo u ovoj prestižnoj skupini donijelo bi dodatnu odgovornost, ali i znatno veću dobrobit.
Najstarije židovsko groblje u Hrvatskoj - kulturno dobro s neprocjenjivom poviješću
Židovsko groblje u Splitu, smješteno na istočnoj padini brda Marjana, jedno je od najstarijih sačuvanih židovskih groblja na svijetu, a ujedno i najstarije na teritoriju Republike Hrvatske. Osnovano je davne 1573. godine, a datum prvih ukopa, 16. siječnja 1573., potvrđuje kopija isprave iz 1662. godine koja se čuva u Židovskoj općini u Splitu.
Groblje je smješteno na adresi Nazorov prilaz 1, iznad Vidilice, a njegov nastanak usko je povezan s doseljavanjem sve većeg broja sefardskih obitelji iz Španjolske. Sefardski Židovi su nakon progonstva u Španjolskoj tražili novo utočište, a Split je postao jedan od ključnih gradova u kojem su našli miran život. Groblje na Marjanu bilo je prvo splitsko groblje izvan grada, te jedno od prvih u Dalmaciji.
Među brojnim pokopanim osobama na ovom povijesnom groblju, izdvaja se Vid Morpurga, ugledni Splićanin koji je bio jedan od istaknutih vođa hrvatskog narodnog preporoda, izdavač, te vlasnik najstarije splitske knjižare. Njegov ukop na ovom groblju svjedoči o značaju židovske zajednice u Splitu kroz povijest.
Groblje je bilo aktivno do 1945. godine, kada je posljednji ukop obavljen, a groblje je potom zatvoreno i zaštićeno kao kulturno dobro. Danas, pod oznakom Z-5554, groblje je upisano kao nepokretno kulturno dobro s pravnim statusom zaštićenog kulturnog dobra, klasificiranog kao "sepulkralne (grobne) i pogrebne građevine".
Na groblju se danas nalazi više od 700 grobova, a ispod njega se prostire marjanska vidilica, što dodatno pojačava značaj i ljepotu ovog povijesnog lokaliteta. Kao spomenik na važnu židovsku povijest u Splitu, ovo groblje ostaje nezaobilazno svjedočanstvo o dugoj i bogatoj tradiciji židovske zajednice u ovom dijelu Hrvatske.
S obzirom na svoj kulturno-historijski značaj, Židovsko groblje u Splitu i dalje privlači pažnju stručnjaka i posjetitelja, a njegova zaštita kao kulturno dobro čini ga jednim od najvažnijih povijesnih lokaliteta u Dalmaciji.
