Pretjerana konzumacija mrkve postala je najnoviji TikTok trend u sklopu takozvanog "looksmaxxing" pokreta, a njegovi zagovornici tvrde da ovo narančasto povrće djeluje kao "prirodni retinol" i može osigurati preplanuli ten bez rizika od raka kože. Ipak, jedna liječnica sada detaljno objašnjava što se doista krije iza ovog trenda.
Na TikToku se pod oznakom #carrotjuice može pronaći više od 18.000 videozapisa u kojima influenceri promoviraju svakodnevno ispijanje soka od mrkve, poznato i kao "carrotmaxxing", kao metodu za postizanje čišće, sjajnije i tamnije puti. Jedan korisnik je u viralnom videu popio cijeli vrč soka, za što mu je, kako kaže, trebalo "sat i 10 minuta".
Čini se da je ovaj trend dio šireg internetskog fenomena "looksmaxxing", koji se fokusira na maksimalno poboljšanje fizičkog izgleda, piše Index.
Liječnica razotkriva mitove
Sudionici trenda tvrde da mrkva može oponašati učinke retinola koji se nanosi na kožu. No dr. Susie Gawler, liječnica opće prakse s dodatnom edukacijom iz kliničke dermatologije i klinička voditeljica za akne i kožu u Boots Online Doctoru, u razgovoru za LADbible opovrgnula je takve tvrdnje.
"Iako društvene mreže sugeriraju drugačije, mrkva ne sadrži retinol, što je aktivni oblik vitamina A koji se koristi u dermatološkim tretmanima i kozmetici", izjavila je. "Mrkva umjesto toga sadrži beta-karoten, koji tijelo pretvara u vitamin A. Međutim, taj je proces ograničen i može se značajno razlikovati od osobe do osobe."
Narančasta koža umjesto preplanulosti
Prekomjeran unos mrkve može dovesti do stanja zvanog karotenemija, zbog kojeg koža poprima žućkasto-narančastu boju. Do toga dolazi jer se pigment beta-karoten nakuplja u tijelu brže nego što ga jetra može preraditi, pa koža počinje mijenjati boju.
"Beta-karoten može podržati opće zdravlje kože i djelovati kao antioksidans koji s vremenom doprinosi zdravom izgledu tena, no on ne djeluje na isti način kao kozmetički retinoidi, koji su osmišljeni da izravno utječu na izmjenu stanica i teksturu kože", objašnjava dr. Gawler. "U stvarnosti, ne bismo očekivali da će čak i oni koji piju velike količine soka od mrkve pouzdano postići učinke usporedive s kozmetičkim retinoidima kad je riječ o postizanju 'blistave kože'."
Moguće su i druge posljedice
Osim promjene boje kože, pretjerivanje s mrkvom može imati i druge posljedice. U studiji slučaja objavljenoj na PubMedu 2012. godine, 48-godišnji muškarac, u radu nazvan "Čovjek od mrkve", javio se liječniku zbog bolova u trbuhu i žuto-narančaste boje kože. CT pretraga otkrila je da mu je debelo crijevo bilo "puno stolice".
Muškarac je na kraju priznao da je unosio gotovo tri kilograma mrkve tjedno kako bi si olakšao dijetu. Dijagnosticirani su mu zatvor, hiperkarotenemija (promjena boje kože) i moguća toksičnost vitamina A. Nacionalna medicinska knjižnica navodi da dugotrajan i prekomjeran unos vitamina A može dovesti do značajnog oštećenja organa, uključujući jetru, kosti, središnji živčani sustav i kožu. Ipak, mala je vjerojatnost da će se to dogoditi samo od prevelike konzumacije mrkve.
Srećom, spomenuti muškarac uspio se odreći svoje navike, a zdravlje mu se normaliziralo u roku od mjesec dana. Ipak, to ne znači da je "carrotmaxxing" dobra ideja. Ako se odlučite za mrkvu iz konzerve, riskirate prekoračenje preporučenog dnevnog unosa natrija, što dugoročno može dovesti do povišenog krvnog tlaka.
Naravno, mrkva je kao dio uravnotežene prehrane izvrsna za zdravlje - bogata je vlaknima, antioksidansima, vitaminom K, vitaminom A i kalcijem. Samo nemojte očekivati da ćete od humusa i mrkve ovog vikenda dobiti značajno "blistaviju kožu".
