Čitatelj je redakciji Dalmacije Danas poslao fotografije snimljene u jednom splitskom trgovačkom centru. Na njima se vide kašete jagoda, dio njih s oznakom “Vrgoračke jagode”, odložene pokraj kontejnera.
Prema riječima čitatelja, jagode su se isti dan prodavale po cijeni od 5 eura, a potom su završile uz kontejner.
“Ne mogu ostati suzdržan na ovo. U jednom splitskom trgovačkom centru prodavali su jagode po 5 eura i evo gdje završe jagode u istom danu. Žalosno je koliko se hrane baci dok mnogi ne mogu sebi priuštiti voće, osobito ovo koje mnogi ne mogu kupiti zbog cijene”, poručio je čitatelj.
Iako iz samih fotografija nije moguće utvrditi zbog čega su jagode odložene pokraj kontejnera, prizor je ponovno otvorio pitanje koje se svake sezone vraća u fokus javnosti: koliko hrane bacamo i zašto se proizvodi koji su mnogima preskupi ne uspiju pravodobno preusmjeriti onima kojima su potrebni?
Jagode ove godine ponovno izazvale raspravu o cijenama
Cijene jagoda ove su sezone ponovno izazvale brojne komentare građana. Na tržnicama i u trgovinama cijene se razlikuju ovisno o podrijetlu, kvaliteti i trenutku sezone, no domaće jagode mnogima su i dalje skupe. Cijena od oko 5 eura za kilogram ili pakiranje za mnoge kupce nije mala, osobito u razdoblju kada su cijene hrane općenito visoke.
Zbog toga ovakvi prizori posebno pogađaju građane. Dok dio kupaca jagode kupuje rijetko, u manjim količinama ili ih potpuno zaobilazi zbog cijene, istodobno se otvara pitanje što se događa s robom koja se ne proda na vrijeme.
Bacanje hrane nije samo moralni, nego i društveni problem
Bacanje hrane u Hrvatskoj već je godinama ozbiljan problem. Velike količine hrane završavaju u otpadu, iako dio te hrane u određenim slučajevima može biti zdravstveno ispravan i upotrebljiv.
Posebno su osjetljivi proizvodi poput jagoda, koje se brzo kvare, zahtijevaju pažljivo skladištenje i imaju kratak rok prodaje. Upravo zbog toga trgovci često moraju brzo reagirati, snižavati cijene ili robu povlačiti iz prodaje čim izgubi izgled koji kupci očekuju.
No pitanje ostaje: može li se dio hrane koja više nije pogodna za redovnu prodaju, ali je i dalje ispravna, pravodobno donirati, sniziti ili preusmjeriti prema onima kojima je potrebna?
Hrana ne bi smjela završavati u smeću dok ljudi teško priušte osnovne namirnice
U vremenu visokih cijena hrane, prizori kašeta voća pokraj kontejnera izazivaju razumljivo nezadovoljstvo. Za mnoge obitelji kupnja domaćih jagoda postala je luksuz, a upravo zato ovakve scene posebno bole.
Bilo da je riječ o višku robe, oštećenju, isteku roka ili lošoj organizaciji prodaje, problem bacanja hrane traži bolja rješenja. Jer dok jedni odustaju od voća zbog cijene, drugi gledaju kako ono završava u otpadu.
