Njemački mediji javljaju da stručnjaci Federalne obavještajne službe (BND) i Bundeswehra svakodnevno analiziraju kretanje ruskih trupa i otpor ukrajinskih oružanih snaga. Prognoze njemačke tajne službe o mogućem daljnjem tijeku rata nisu baš optimistične, navodi ARD.
Prema njemačkim sigurnosnim krugovima, Moskva namjerava preuzeti kontrolu nad istočnom Ukrajinom što je prije moguće, a još uvijek postoje i planovi za preuzimanje grada Kijeva. Najkrvavija faza rata možda tek dolazi. Putinova vojska još nije upotrijebila neke od oružanih sustava u njihovom arsenalu, a neke jedinice koje su spremne na granici još nisu iskorištene, navodi BND, a prenosi Index.
Ljudi oko Putina su i dalje potpuno lojalni
Trenutno nema dokaza da bi ruski agresijski rat ugrozio Putinovu moć i utjecaj. Naprotiv: ljudi oko njega i dalje su vjerni predsjedniku, kažu izvori iz BND-a. Nagađanja o Putinovom zdravstvenom stanju, prema sigurnosnim krugovima, ne pomažu, a nema ni konkretnih dokaza o bolesti.
Međutim, postoje dokazi da se ruski vladar posljednjih mjeseci sve više povlači, kaže se da je prvenstveno čitao povijesne i ideološke spise te pisao i vlastite traktate. Gotovo da se više nije bavio pitanjima unutarnje i ekonomske politike.
Prema njemačkim sigurnosnim krugovima, nakon tjedan dana rata, ruski gubici su sigurno daleko veći od službenih podataka o oko 500 mrtvih i 1600 ranjenih vojnika. Frustracija je velika u ruskoj vojsci, napravljene su logističke pogreške, a opskrba hranom, benzinom i streljivom ne ide glatko. Prema njemačkim sigurnosnim izvorima, izvješća o napuštenom i razočaranom vojnom osoblju smatraju se vjerodostojnima.
Putin je namjerno poslao neiskusne vojnike u prvom valu?
U prvim valovima napada uglavnom su bili raspoređeni neiskusni, mladi vojnici koji su često bili na odsluženju vojnog roka. Vjerojatno sasvim namjerno, smatraju njemački stručnjaci za sigurnost.
Taktika bi mogla biti da bi te jedinice mogle biti čak i žrtvovane kako bi se u početku angažirala i iscrpila ukrajinska vojska u iscrpljujućoj borbi. Nakon toga bi se rasporedile nove, bolje opremljene i puno iskusnije postrojbe, primjerice za postavljanje opsadnih prstenova oko gradova, a za očekivati je, kažu iz BND-a, da će u konačnici biti zauzet i glavni grad Kijev. Kada će se to dogoditi, nejasno je. Tome bi moglo prethoditi dulje vojno opkoljavanje i opsada grada, s katastrofalnim posljedicama po stanovništvo i kolapsom u opskrbi pitkom vodom, hranom i strujom.
Kijev očekuje sudbina Groznog
U takvom scenariju ruska vojska bi tada mogla stvoriti humanitarni koridor, zajedno s ponudom da civili mogu sigurno napustiti grad.
U najgorem slučaju, moskovske trupe bi preostale ljude tada promatrale kao neprijateljske borce i borile se u skladu s tim.
Slično prvom čečenskom ratu sredinom 1990-ih, u kojem je glavni grad Grozni bio u velikoj mjeri uništen.
Šef BND-a je na prvi dan ruskog napada bio u Kijevu
Kad su znakovi već upućivali na rat, predsjednik BND-a Bruno Kahl otputovao je prošlog tjedna u ukrajinski glavni grad Kijev. Na rubu Münchenske sigurnosne konferencije, njegovi ukrajinski kolege osobno su ga zamolili da ne otkaže dugo planirani posjet.
No, odlazak šefa BND-a pokazao se puno težim od planiranog. Kahl je u srijedu, 23. veljače, s malom delegacijom doletio u Kijev zrakoplovom. Zrakoplov je odmah poletio i odletio u susjednu državu. Nisu htjeli riskirati da bude uništen u raketnom napadu ili čak da padne u ruke ruske vojske.
Ruski napad se potom dogodio u ranim jutarnjim satima sljedećeg dana, u četvrtak, 24. veljače. Kahl je krenuo na put nazad u Njemačku. No, to više nije bilo moguće zrakoplovom pa je konvoj od nekoliko vozila krenuo prema Poljskoj, što se pokazalo teškim i dugotrajnim, jer su brojni Ukrajinci već bili u bijegu. Šef BND-a se vratio u Berlin tek u petak, 25. veljače.
