Švicarci danas na referendumu odlučuju o uvođenju poreza na nasljedstvo od 50 posto za superbogate, u trenutku dok se vlade diljem svijeta suočavaju s pitanjem kako oporezivati bogatstvo.
Ovaj referendum, jedan od najkontroverznijih u novijoj švicarskoj političkoj povijesti, odražava globalnu podjelu između zemalja koje se natječu u privlačenju bogatih obitelji fiskalnim poticajima i onih koje nastoje oporezivati ono što smatraju prekomjernim bogatstvom, prenosi Index.
Što predlažu Mladi socijalisti?
Prijedlog krajnje lijeve stranke Mladih socijalista uveo bi savezni porez na nasljedstvo i darove od 50 posto na imovinu i prijenose veće od 50 milijuna švicarskih franaka. To bi predstavljalo dramatičan prekid sa švicarskom tradicijom decentraliziranog i niskog oporezivanja, a prihodi od poreza bili bi namijenjeni za troškove povezane s klimatskim promjenama.
Savezna vlada oštro se protivi inicijativi, upozoravajući da bi ona narušila privlačnost Švicarske kao stabilnog utočišta za međunarodno mobilno bogatstvo. Prijedlog je izvorno sadržavao i retroaktivnu klauzulu, koja je nakon žestokog otpora poslovnih krugova i poreznih odvjetnika kasnije ublažena.
Strah među bogatima i poslovnom zajednicom
Među švicarskim obiteljskim uredima i bogatim stanovnicima zavladala je duboka zabrinutost, a neki od njih već razmatraju preseljenje. Ekonomisti i odvjetnici upozorili su da bi mjera mogla ugroziti planiranje nasljedstva za obiteljske tvrtke čije je bogatstvo vezano uz nelikvidnu imovinu.
Peter Spuhler, vlasnik željezničkog diva Stadler Rail i jedan od najbogatijih Švicaraca, javno je osudio prijedlog kao "katastrofu za Švicarsku".
Iako se očekuje da će građani na referendumu odbaciti prijedlog, protivnici mjere strahuju da bi tijesan poraz danas mogao potaknuti sličnu inicijativu za nekoliko godina.
Svjetski pristupi prema superbogatima oštro podijeljeni
Švicarsko glasanje događa se u trenutku kada su pristupi vlada prema superbogatima oštro podijeljeni.
U nekim financijskim središtima utrka za privlačenje bogatih obitelji se zahuktava. Dubai, Abu Dhabi, Hong Kong i Singapur nude porezne olakšice i blagu regulativu kako bi privukli privatna investicijska vozila globalnih superbogataša. Primjerice, Hong Kong, koji je 2023. godine imao oko 2.700 obiteljskih ureda, planira privući još 200 do kraja ove godine.
S druge strane, neke zemlje pooštravaju pravila. Italija, koja je privukla brojne bogataše svojim režimom paušalnog poreza, najavila je planove za povećanje nameta za dodatnih 50 posto, na 300.000 eura od sljedeće godine.
Prošle je godine britanska ministrica financija Rachel Reeves potvrdila ukidanje statusa "non-dom", koji je omogućavao stanovnicima s prijavljenim prebivalištem u inozemstvu izbjegavanje britanskog poreza na inozemne prihode.
U međuvremenu, francuski je parlament krajem listopada odbacio socijalistički prijedlog za porez od 2 posto na bogatstvo veće od 100 milijuna eura, kao i drugi prijedlog za porez od 3 posto na imovinu iznad 10 milijuna eura.
Švicarska na prekretnici
Švicarska se dugo oslanjala na konkurentno porezno okruženje, predvidljiva pravila i političku stabilnost kako bi privukla bogate stanovnike i njihove poslove. Švicarski odvjetnici ističu kako je sam prijedlog referenduma potkopao šanse zemlje da privuče porezne izbjeglice iz Ujedinjenog Kraljevstva nakon promjene statusa "non-dom", zbog čega su se mnogi umjesto za Švicarsku odlučili za Italiju.
Predloženi savezni namet nadovezao bi se na postojeće kantonalne poreze na nasljedstvo, što izaziva zabrinutost zbog potencijalno kaznenih ukupnih stopa i onoga što savjetnici opisuju kao "ekstremnu strukturnu nesigurnost".
