U intimnom ambijentu Sveučilišne galerije, u društvu autora i pred najhrabrijom publikom koja je pristigla u Galeriju usprkos olujnom nevremenu pred samo otvorenje, svečano je otvorena izložba „Proizvodnja djetinjstva“ vizualnog umjetnika Lea Katunarića Kadelea.
Izložbu su predstavili kustos Dalibor Prančević i autor osobno. U svom osvrtu kustos Prančević istaknuo je kako je ovo prvi izložbeni nastup umjetnika Lea Katunarića u Splitu, koji nam se ovom prigodom predstavlja izložbom vrlo znakovitog naslova „Proizvodnja djetinjstva“. Naziv evocira autorefleksivni ton čitanja izložbe, međutim, on se ipak bavi određenim temama koje se dotiču svakog pojedinca.
Koristeći određene točke i događaje iz djetinjstva, ali i iz drugih razdoblja svog života koja su na njega ostavila trag, Leo ih povezuje sa suvremenim događanjima uvodeći ih u svoje slikarske prizore. Na taj način, njegovo iskustvo postaje i naše. Ne radi se o priči isključivo Lea Katunarića, već i svih nas, sa svim problematikama i neuralgičnim točkama našeg suvremenog društva. Ono što će posjetitelj odmah evidentirati je jedna angažirana estetika, dakle estetika ulične umjetnosti, što nije puka slučajnost. U razgovoru sa samim umjetnikom saznao sam da on već kao trinaestogodišnjak izlazi na ulicu i radi grafiterske radove i kao rezultat toga snosi određene posljedice; susreće se sa tadašnjom milicijom te po nalogu organa javnog reda on je dužan ukloniti svoje radove. Odlučio je sakupiti strugotine zida i boje te zajedno s ostacima pinela radi vrlo zanimljive objekte koje će opet, koristeći ilegalnu strategiju street arta, uvesti na velike blockbuster izložbene formate suvremene umjetnosti, kao što su Venecijanski bijenale ili Documenta u Kasselu - kazao je Prančević napominjući kako je sve navedeno na jedan način povezano s ovom izložbom i visoko je komunikativno, budući da upravo na slikarskim prizorima možemo vidjeti i neke prizore koji su posredovani mass medijima te ih time možemo prepoznati i kao naše iskustvo, a tiču se neuralgija suvremenog društva.
Likovni postav izložbe uključuje dva kata Galerije. U prizemlju je šest slika velikog formata koje opisuju osobne doživljaje autora, ali koje se mogu svesti na šest glavnih tema: religija, politika, rat, obitelj, ljubav, pravosuđe, odnosno tema koje u suštini određuju svakog od nas.
Na drugom katu je umjetnička instalacija koju je autor nazvao „Portal izgubljenih podataka“ koja uključuje i video u trajanju od 3 min i 20 sec , povezan s donjim postavom. Opet se radi o šest tema, ali ovoga puta društvenih tema koje se ponovno tiču svakoga pojednica. To su vrlo konkretne teme, pretežito svjetski skandali i politička zbivanja.
Kako sam autor navodi „Fasciniralo me to što mi je u vremenu nastanka tih slika, dosta prijatelja i poznanika reklo da se uopće ne sjeća tih događaja, premda su u tom trenutku kad su se odvijali bili utjecajni i aktualni. Ljudi su jako iznenađeni kada se prisjete tih potisnutih sjećanja i potonulih i zašutkanih informacija“.
Autor je to postigao i upotrebom tehnologije, a pri tom ističući potrebu da objasni svoje stajalište kada ljudi amaterski upotrebljavaju tehnologiju samo da je upotrijebe, primjerice 100 ekrana, video art, itd.
Leo Katunarić autor je i knjige „ Umjetnička izvedba u digitalnoj kulturi „ gdje objašnjava upravo takvo svoje stajalište.
-To je jedno područje kojem treba pristupiti vrlo ozbiljno i zato povezujem slike koje radim ručno (ili čak i performanse) s tehnologijom koja je ponekad samo simbolična, a ponekad radi neki software koji ima ulogu u samom djelu. Bitna mi je ta komponenta da se sve spoji u jedan samo regulirajući stroj - poput kazališne predstave koja je sastavljena i od tehnologije i od ljudi, ali i poput svakodnevnog života. Ipak je potreban i čovjekov prst da bi tehnologija radila - istaknuo je Katunarić.
O autoru:
Leo Katunarić Kadele obrazovan je kao kazališni redatelj (ADU Zagreb), ali razvija polifonu umjetničku praksu stalnim širenjem u medijima i formama. Dobitnik je Rektorove nagrade. Doktorira na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 2021. s tezom o vizualnim izvedbenim formama u digitalnoj kulturi. Kreator je pedesetak kazališnih predstava i scenskih događanja i autor više dramskih tekstova, objavljivanih u Hrvatskoj i Italiji.
Od 1994. do 2000. ravnatelj je Zagrebačkoga kazališta mladih s kojim ostvaruje zapažene međunarodne uspjehe. Od 1998. do 2010. surađuje s najvećim svjetskim kazališnim festivalom Iberoamericano u Bogoti, Kolumbija, gdje 2000. kurira veliku prezentaciju hrvatske suvremene umjetnosti. Kao interdisciplinarni vizualni umjetnik Kadele, samostalno izlaže u Rimu Italija, Tokiju Japan, Bogoti Kolumbija, Berlinu Njemačka, Sarajevu Bosna i Hercegovina, te Hrvatskoj: Muzej Mimara, Vn Galerija i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb.
Skupne izložbe i projekte suvremene umjetnosti realizira u: Japanu, Kini, Indiji, Kolumbiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji, Njemačkoj, Meksiku, Bosni i Hercegovini, Siriji i Hrvatskoj. Na kineskom Pekinškom Bienallu 2017. izlaže na poziv selektora kao službeni predstavnik Hrvatske. Iberoamericano festival Kolumbija i Nacionalno Sveučilište Kolumbija pozivaju ga da službeno predstavlja Hrvatsku 2008.
Osnivač je KadeleGrupe i LK2_Lab, umjetničkih kolektiva / istraživačkih koordinacija. 2008. osniva MaxArtFest, festival suvremene umjetnosti. Sveučilište Oldenburg, Njemačka, 2020. uvrštava Kadele: Facebook Immanuel Kant u program BKGE Instituta. Stručne radove iz područja teatrologije i suvremene umjetnosti objavljuje u Zarezu, Životu umjetnosti, Hrvatskom filmskom ljetopisu. Na stručnim skupovima u Izraelu, Kini, Srbiji, Austriji i Hrvatskoj, izlagao je o novim vizualnim umjetnostima. 2022. objavljuje knjigu „Uvod u dramaturgiju digitalne umjetničke izvedbe“.
