Središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika predvođenih provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem, novim župnikom i upraviteljem Svetišta Gospe od Otoka don Antom Čotićem i ostalim svećenicima. Ove je godine radi pandemije izostala procesija s Gospinim kipom.
„Blagdani i svetkovine Blažene Djevice Marije osvjetljavaju Marijin blagoslovljeni život od rođenja do uznesenja. Život Isusove i naše Majke Marije u povezanosti sa svima nama prati nas hodočasnike na istom putu vjere, nade i ljubavi. Okupljene na Majčin rođendan, sve vas draga braćo i sestre, hodočasnici i gosti, srdačno pozdravljam, a svim Solinjanima uz blagdan male Gospe čestitam i Dan Grada. Gospin rođendan slavimo u Prasvetištu Gospe od Otoka, svetom tlu naših početaka: Memorije rađanja naše nacionalne i duhovne povijesti, kao i memorije nade naše budućnosti. Toj našoj memoriji povijesti i budućnosti podigli smo novu crkvu Svete Obitelji. Naše povijesno i vjerničko rađanje, vodilo je začetnike hrvatskog kršćanskog rodoslovlja da upravo ovdje, na izvoru nacionalnog identiteta i kršćanskog početka, podignu prvu crkvu posvećenu Marijinu rođenju - Maloj Gospi“, kazao je nadbiskup Barišić na početku svoje propovijedi.
Govoreći o slavlju rođendana i najvećem Božjem daru – daru života, nadbiskup je upozorio da taj dar ponekad svodimo na broj, sredstvo, anonimnost pa sve do kategorije problema, a Nebeski Otac koji nas pozva u život i darova nas roditeljima, daje nam sinovsko dostojanstvo, čini nas baštinicima Neba, subaštinicima Kristovim. „Svako dijete, svaka osoba je neizmjerno vrijedna, originalna, jedinstvena, jedincata, neponovljiva… Providnost svima dodjeljuje osobni poziv i poslanje. Maloj Mariji Providnost je dodijelila jedinstvenu ulogu da bude majkom Utjelovljene Božje Riječi, da bude početak boljega svijeta, Onoga koji bijaše u početku, koji radi nas ljudi i radi našega spasenja iz ljubavi čovjekom posta. Božji i Marijin Sin prihvaća sve naše početke, sve naše zemaljske etape i epizode uvodeći nas u puninu života Nebeske obitelji. Isus Krist prihvati naše rođenje, odrastanje, odgoj i obrazovanje, ponajprije u Nazaretskoj obitelji Josipa i Marije, kao i odgoj i obrazovanje sustava školstva mjesne sinagoge.“
Naglasio je da nam Lukino evanđelje donosi Isusove opisne ocjene, da je napredovao u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi. (Lk 2, 52). „Bio je radoznao i pažljiv dječak koji traži više nego sinagoga može dati, što vidimo kada ga Majka Marija i Josip poslije tri dana traženja nađoše u Hramu u društvu profesora i akademika: 'Gdje sjedi posred učitelja, sluša ih i pita' (Lk 2, 46). A njegova završna maturalna ocjena glasi: 'Prošao je zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao.' (Dj 10, 38); 'Ljubio je svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio.' (Iv 13, 1).“
Osvrnuvši se na početak nove školske i vjeronaučne godine, koji je povjerio Blaženoj Djevici Mariji, izrazio je nadu da će biti „bez COVID-a - 19, uživo, jer škola nije samo znanje, nego prijateljstvo, razred, društvo, igralište, rođendani… Isto tako važno je da se proces odrastanja, odgoja i obrazovanja događa u povezanosti svih odgojnih i obrazovnih subjekata: obitelji, škole, Crkve i društva.“
Obraćajući se roditeljima, prvim i nezamjenjivim odgojiteljima, nadbiskup je kazao: „Dragi oče i majko, podizati i odgajati djecu nikada nije bilo lako. Danas je to osobito zahtjevno jer izazovi nagrizaju i samu obitelj. Kakvo bi to društvo bilo i kakav bi to odgoj bio bez zdrave i normalne obitelji?! S ljubavlju i zabrinutošću pratite rast svoje djece, njihovo obrazovanje i odgoj, darujući im sebe, svoje sposobnosti, pažnju i vrijeme, a iznad svega svoju majčinsku i očinsku ljubav. Budući da ste i sami učenici Krista Gospodina, možete biti uvjerljivi i prihvatljivi učitelji svojoj djeci više svjedočeći primjerom, nego izgovorenom riječju. Daleko više od kruha, danas nam u obitelji treba kruha riječi - razgovora; dara vremena i zajedništva; dijagnoze slušanja; terapije razumijevanja i ljubavi; oaze sigurnosti i ohrabrenja; odnosâ licem u lice, uživo, a ne on-line. Bez drugih, bez njihove blizine, bez njihova lica sami postajemo udaljeni i bezlični.“
U svojoj se homiliji potom obratio učiteljicama i učiteljima, nastavnicama i nastavnicima te profesorima dozvavši im u pamćenje riječi sv. Ivana Pavla II. upućene upravo na Gospinu Otoku: „(…) povjerena vam je bila služba odgoja mladeži postajući za njih uzori i vođe. Poznato vam je da svaki odgojni nacrt, da bi mogao postići svoju vlastitu svrhu mora biti bogat duhovnim, ljudskim i kulturnim vrijednostima… Škola se ne može ograničiti samo na to da mladeži pruža osnove spoznaje raznih grana stečenoga znanja, nego ih mora također upućivati pravim putem kojim valja ići u traženju smisla života… Budućnost se čovječanstva nalazi u rukama onih koji su sposobni budućim naraštajima prenijeti razloge života i nade… Mladeži je potrebno svjedočanstvo ljubavi koja se zna žrtvovati i strpljivosti, koja zna čekati s pouzdanjem.“ Vjeroučitelje je podsjetio da su pozvani u školama i u župama mladim naraštajima pomoći upoznati Krista kako bi ga mogli slijediti i za njega svjedočiti.
„Svjesni smo da nitko od nas svećenika, vjeroučitelja, roditelja, odgojitelja nije savršen“, kazao je nadbiskup Barišić te nastavio: „Svima nam je potrebno cjeloživotno obrazovanje i odgoj, potrebno je biti trajni učenik da bismo bili dobri učitelji - svjedoci. Poznata je ona izreka svetog Pavla VI.: 'Današnji čovjek radije sluša svjedoke, nego učitelje, ali ako sluša učitelje, sluša ih jer su svjedoci'. I učiteljima - svjedocima, potrebno je rasti, učiti i u dinamici života provjeravati svoje postupke i stavove.“ Iznio je poučan primjer Gandhijeva unuka Aruna, koji je svojom laži uveo oca u agoniju, kako bi potaknuo sve na propitivanje o odgojnim metodama, upućenim riječima i svjedočenju. „Ako nam sinovi i kćeri ne mole, ne idu na nedjeljnu misu, slabo uče, slijede loše društvo i skloni su lagati, poput Aruna Gandhija pogledajmo i vidimo gdje smo i u čemu smo u svom odgoju pogriješili.“
Svoju je propovijed zaključio molitvom: „Mala Gospe, Odvjetnice i Zagovornice, Učenice i Učiteljice naša, uz tvoj rođendan na početcima naše povijesti i na početku nove školske i vjeronaučne godine, molimo te, blagoslovi, Majko, sve nas svoju duhovnu djecu: roditelje, učitelje, osobito našu djecu i mlade da svi zajedno rastemo u mudrosti, dobi i milosti „do punine uzrasta mjere Kristove“ (Ef 4, 13). Marijo Majko, vodi nas svome Sinu - Božanskom Učitelju.“
Na samom kraju misnog slavlja vjernicima se obratio i solinski župnik don Ante Čotić zahvalivši Ocu nadbiskupu na poticajnim i ohrabrujućim riječima, svim svećenicima koji su tokom cijelog jutra ispovijedali te svima koji su na bilo koji način pridonijeli proslavi rođenja Blažene Djevice Marije. Euharistijsko slavlje završilo je himnom „Lijepa naša“ i pjesmom Gospi „Zdravo Djevo“.
Misi su nazočili: izaslanik predsjednika Vlade RH splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora gospodin Ante Sanader, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, (grado)načelnici susjednih gradova, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova, predstavnici školstva, policije, vojske, vatrogasaca, te javni i kulturni djelatnici.
Pjevanje je predvodio župni zbor i Pučki pivači Gospe od Otoka. Poslijepodnevno euharistijsko slavlje u 16 sati uz blagoslov djece i bolesnika predvodit će don Ivan Odrljin, a proslava će završiti svečanim misnim slavljem u 18 sati koje predvodi hvarski biskup mons. Ranko Vidović.
