Gotovo svakog tjedna u Europi se pojavi nova droga, alarmantan je podatak iz novog izvješća Agencije Europske unije za droge. Stručnjaci upozoravaju da tržište droga postaje sve složenije i opasnije, a samo prošle godine prvi put je zabilježeno 50 novih psihoaktivnih tvari, čime se njihov ukupan broj popeo na više od tisuću
Posebnu zabrinutost izazivaju novi sintetički opioidi, koji se povezuju sa sve većim brojem predoziranja i smrtnih slučajeva. Kanabis je i dalje najraširenija droga u Europi, no bilježi se i porast konzumacije kokaina, ketamina i drugih stimulansa. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pojašnjava kako se ponuda kanabisa znatno povećala. "Imamo sve veću ponudu kanabisa koji više ne dolazi samo iz europske proizvodnje.
Sada stiže i onaj iz SAD-a i Kanade, koji je puno potentniji i jači od kanabisa kakav smo dosad imali na tržištu. Zbog toga se javlja i problem njegovog miješanja s polusintetskim i sintetskim kanabinoidima", upozorava Petković. Ističe i kako kokain, koji je u ekspanziji već desetak godina, i dalje bilježi rast, a s njim i njegova proizvodnja. "Ono što je posebno opasno jest to da mu kvaliteta, odnosno potentnost, postaje sve veća", kaže.
"Dobivate mačka u vreći"
O problematici droga za RTL je govorio i psihijatar Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče. Prema njegovim riječima, novi trendovi s europskog tržišta vrlo brzo stižu i u Hrvatsku. "Europsko tržište je na neki način jedinstveno. Zaista je velik izazov to što svaki tjedan imamo jednu novu drogu. One nemaju toliko širok doseg kao kanabis ili kokain, ali zapravo dobivamo mačka u vreći i ne znamo kakve komplikacije mogu izazvati", objašnjava Ćelić.
Ipak, ističe da Hrvatska po konzumaciji novih psihoaktivnih tvari zaostaje za zemljama poput Beneluksa, Španjolske i Portugala, gdje se otkriva i najviše tajnih laboratorija. Najveći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kaže, nisu nove droge zbog relativno malog broja konzumenata, već kanabis, kokain te sintetski stimulansi poput speeda i ecstasyja. Prema podacima za EU, kanabis konzumira oko 25 milijuna ljudi, a kokain više od četiri milijuna. "Kad govorimo o kanabisu i stimulansima, tek 10 posto ljudi koji ih konzumiraju ulazi u zdravstveni sustav, a ta je situacija identična na razini cijele Europske unije", ističe psihijatar.
Opasnost od lažnih droga i miješanja supstanci
Jedan od velikih problema je i politoksikomanija, odnosno istovremeno uzimanje više različitih droga. "Ljudi miješaju, kako mi to kažemo, dizalice i spuštalice, što povećava vjerojatnost ozbiljnih komplikacija i završavanja na hitnim prijemima", kaže Ćelić. Upozorava i na skrivene posljedice, poput kardioloških tegoba zbog uzimanja stimulansa, koje se često ne povežu s konzumacijom droga. Ipak, najveći problem vidi u takozvanim lažnim drogama. "To je vrlo često. Vi želite kupiti kokain, a dobijete zapravo neku drugu drogu - ketamin ili neki sintetski stimulans ili mefedron, koji su značajno jeftiniji od kokaina", navodi Ćelić.
Trend sve veće dostupnosti kokaina, prema Ćelićevim riječima, definitivno je prisutan i u Hrvatskoj. "To je prije bila droga 'zlatne mladeži', ali danas to više nije tako. Nažalost, sada imamo kokain veće čistoće kojemu cijena pada, što je pitanje ponude i potražnje", objašnjava. Preplavljenost europskog tržišta kokainom, osobito nakon pandemije, preslikala se i na Hrvatsku, a droga se proširila izvan urbanih središta. "Vrlo je bitno naglasiti da konzumenti više nisu koncentrirani samo u velikim gradovima, priobalju i pograničnim područjima, nego po cijeloj Hrvatskoj. U nekim manjim sredinama, poput Ličko-senjske, Bjelovarsko-bilogorske i Osječko-baranjske županije, gdje prije nije bilo toliko konzumenata, danas je, nažalost, ta droga dostupna", zaključuje Ćelić.