U svijetu gdje gotovo polovica odraslih ima visok krvni tlak, hodanje je idealna aktivnost. No, je li za snižavanje tlaka bolje koračati ujutro ili navečer? Da bismo to razumjeli, ključan je prirodni ritam našeg tijela. Krvni tlak slijedi svoj cirkadijalni ritam: raste prije buđenja, dostiže vrhunac oko podneva, a zatim opada tijekom poslijepodneva i večeri. Upravo zato, vrijeme aktivnosti može utjecati na to kada će se dogoditi blagotvorni pad tlaka. Učinak čak i jedne šetnje, poznat kao "post-vježbovna hipotenzija", može trajati satima, što znači da odabirom vremena biramo period dana kada će naš tlak biti niži, prenosi Večernji list.
Argumenti za večernju šetnju temelje se na nekoliko istraživanja. Neke studije sugeriraju da aerobna aktivnost u večernjim satima može dovesti do značajnijeg smanjenja sistoličkog ("gornjeg") tlaka nakon vježbanja u usporedbi s jutarnjim treningom. Istraživanja su otkrila povezanost između umjerene aktivnosti između 18 i 21 sat i nižeg prosječnog krvnog tlaka. To se objašnjava i time što su krvne žile kasnije tijekom dana elastičnije, pa srce lakše pumpa krv i smanjuje se opterećenje na kardiovaskularni sustav. Večernja aktivnost može pomoći ublažiti prirodni porast tlaka u kasnim poslijepodnevnim satima, a čini se da bi muškarci mogli imati i veće koristi od vježbanja navečer.
S druge strane, jutarnja tjelovježba ima svoje snažne adute, osobito u usklađivanju tjelesnog ritma. Vježbanje ujutro, idealno između osam i 11 sati, povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, a te su dobrobiti posebno izražene kod žena. Istraživanja su pokazala da su žene koje su vježbale ujutro imale veće smanjenje krvnog tlaka i masnih naslaga na trbuhu. Jutarnja šetnja također može imati dugotrajan pozitivan učinak, osobito za ljude koji puno sjede. Studije su pokazale da samo 30 minuta hodanja umjerenim tempom ujutro može održavati niži sistolički tlak tijekom sljedećih osam sati sjedenja, što je značajan podatak za uredske radnike.
Unatoč podijeljenim dokazima, kardiolozi su gotovo jednoglasni. Kako ističe kardiologinja dr. Tiffany S. Di Pietro, iako postoje naznake o prednostima određenog doba dana, te su razlike minimalne i ne vrijede za svakoga. Najvažniji faktor koji donosi dugoročne rezultate nije sat na kojem vježbate, već vaša dosljednost. Redovito hodanje, iz tjedna u tjedan, ono je što uistinu snižava prosječni krvni tlak. Dr. Jason V. Tso sa Sveučilišta Stanford slaže se, naglašavajući da je najbolje vrijeme za šetnju ono koje se najlakše uklapa u raspored. Američko udruženje za srce preporučuje najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno. Ipak, postoji upozorenje: ako vam intenzivnija večernja aktivnost ometa san, bolje je vježbanje prebaciti u raniji termin. Prioritet je pokrenuti se, a ne tražiti savršen trenutak, jer su i brzina hoda, prehrana i stres jednako važni.
