Dok se zbog niza potresa grčki otok Santorini pretvara u otok duhova, mnogi se ovih dana prisjećaju razornih potresa koji su pogodili našu zemlju, u prošlosti i jug Jadrana. Posljednje četiri godine na širem dubrovačkom području tlo je podrhtavalo čak 20 tisuća puta, a i ono najslabije znanstvenicima je poslužilo kao izvor vrijednih podataka.
Potres u Stonu 1996. imao je "blizanca" gotovo stoljeće i pol prije. Jedinstven je to slučaj i prirodni eksperiment. Na istom mjestu, iste jakosti, i - zahvaljujući arhivima ustanovljeno je - šteta je bila podjednaka.
- Sve zgrade koje su bile u Stonu u ravničarskom dijelu, dakle onaj koji je zapravo nasut koji je prije bio močvara, one su puno više stradale od kuća koje su bile na obroncima Bartolomije. I u jednom i u drugom potresu, rekao je za HRT Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
- U Stonu gotovo sigurno možemo reći da ako gradite na ovom mjestu, imat ćete amplifikaciju od dva, recimo. Ako gradite malo više, imat ćete amplifikaciju jedan, jer će vam kuća biti na stijeni, dodao je Herak.
"Potencijali od 6 do 7,3 po Richteru"
Dio je to rezultata četverogodišnjeg projekta DuFAULT kako bi se dobila što bolja slika seizmičke aktivnosti na širem dubrovačkom području.
- Instalirali smo 11 novih uređaja u Dubrovniku i okolici i istočnoj Hercegovini u suradnji s kolegama iz BiH. Dakle, izradili smo simulacije velikih potresa u Dubrovniku. Zabilježili smo čak 20.000 novih potresa u Dubrovniku u toj novoj mreži koju smo instalirali. Izradili smo nove modele, mapirali smo te rasjede, pukotine na kojima se događaju ti potresi, dodao je Josip Stipčević, Herakov kolega s istog odsjeka.
Većinom se nalaze u Jadranu, a zbog njihova položaja epicentri se bilježe u priobalju. Dužina i dubina tih rasjeda utječu na snagu potresa.
- Ti seizmogeni potencijali su u rasponu od magnituda 6 pa do 7,2, moguće čak i 7,3. Dakle, nešto što je već poznato i u povijesti, to se može očekivati. Nažalost, ne znamo kroz koje točno razdoblje, i u budućnosti, zaključio je Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Struka ističe - poštovanje svih standarda protupotresne gradnje najbolja je priprema.