Općina Sutivan i Narodna knjižnica Sutivan pokreću projekt postavljanja kamenog spomenika boćanju kao tradicijskom sportu našega podneblja te nadogradnju tog spomenika u kameni model Sunčevog sustava. Radi se o dvojakoj intervenciji u javni prostor Općine Sutivan, a oba projekta su originalna i jedinstvena u ovom geografskom okruženju i oslanjaju se na tradiciju i edukaciju kao dva osnovna motiva.
Spomenik boćanju
Boćanje kao tradicijski sport i društvena igra Mediterana na otoku Braču ima dugu i zanimljivu povijest. Od nekadašnjih zemljanih "zjogova" sa drvenim balotama do današnjih suvremenih dvoranskih borilišta sa željeznim boćama i brojnim sportskim natjecanjima i turnirima, boćanje je sport i zanimacija koja na ovom otoku traje stotinama godina. Osim javnih boćališta niz privatnih kuća za odmor i obiteljskih kuća ima u krugu dvorišta prostor za igranje "na balote" a moglo bi se reći da nema djeteta koje je odraslo na Braču a da nije barem jednom zavaljalo boću po zemlji. U nekima bračkim mjestima stasali su i brojni vrhunski boćari koji igraju u raznim klubovima naše županije i šire, a na Braču postoji šest registriranih športskih boćarskih klubova.
Boćarski klub Stivan djeluje od 1999. godine i kroz njega je prošlo više generacija boćara a njegovo napredovanje u Boćarskoj ligi Hrvatske je konstantno i danas se natječe u 2. hrvatskoj boćarskoj ligi Jug.
Sutivan raspolaže sa četiri zjoga u zatvorenom prostoru boćarskog šatora i sa jednim vanjskim terenom na kojima igraju podjednako često i rekreativci i profesionalci a ti ogledi privlače i brojne gledatelje i navijače, kao i goste u vrijeme turističke sezone. BK Stivan izravno je zaslužan za aktiviranje prostora nekadašnjeg "Sokolskog doma" koji je danas pretvoren u polivalentnu sportsku dvoranu "Sokolana" sa brojnim sportskim i rekreativnim sadržajima.
Spomenute okolnosti objašnjavaju odluku za postavlajnjem kamenog spomenika boći i boćanju koji bi bio smješten na prikladnoj lokaciji nedaleko "Sokolane" i boćarskog šatora. Prema dostupnim informacijama u Hrvatskoj postoji samo jedan sličan spomenik postavljen na ulazu u istarski gradić Pazin, tako da bi Sutivan bio prvi u ovom dijelu Hrvatske koji bi napravio iskorak u odavanju spomena i priznanja boćanju kao sportu i kao tradiciji duboko ukorijenjenoj u bračku društvenu povijest.
U planu je izrada kamene replike željezne boće promjera 85 cm koja bi bila postavljena na kamenom ili armirano-betonskom postamentu sa prigodnim tekstom graviranim na kamenoj ploči.
Kameni model sunčevog sustava
Postavljanje spomenika boćanju u predloženom obliku (kamena kugla promjera 85 cm) omogućilo bi i nadogradnju tog spomenika u vrlo atraktivni kameni model sunčevog sustava koji bi po materijalu izvedbe bio jedinstven u Hrvatskoj uz postojeći zagrebački model izveden u većoj skali od nehrđajučeg čelika i bronce.
Izrada modela sunčevog sustava u raznim mjerilima raširena je praksa u svijetu i brojni američki i europski gradovi (Beč, London, Anchorage, Stockholm, Boston, Helsinki, Lofotenski otoci dr.) postavili su slične instalacije koje su postale svojevrsna turistička atrakcija i važan edukacijski resurs za bolje razumijevanje svijeta u kojem živimo i svemira čiji smo minijaturni dio.
Ovakav model omogućio bi neposredan doživljaj inače teško shvatljivih odnosa veličina i udaljenosti koje definiraju naš planetarni sustav u rotaciji oko Sunca.
U ovom slučaju spomenik boćanju bi ujedno predstavljao Sunce u našem kamenom modelu u odnosu na kojeg bi na odgovarajućim lokacijama na području Općine Sutivan bili postavljeni kameni modeli 8 planeta koje čine naš sustav: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
Planira se izvedba na graviranim kamenim pločama približnih dimenzija 20 x 20 cm. Radi se o rješenju koje bi svojom zanimljivošću i edukacijsko-turističkoj vrijednosti uvelike nadmašilo uložena sredstva.
Osim svoje atraktivnosti kao novog turističkog proizvoda koji potiče na šetnju i upoznavanje Sutivana, ovakav model razvija i senzibilitet prema krhkoj ravnoteži koja omogućava postojanje života na našem planetu te potrebi za očuvanjem te ravnoteže kao i za boljim upoznavanjem "šire slike" o našem položaju u beskonačno velikom Svemiru koji nas okružuje.
Stivanski kameni model sunčevog sustava biti će posvećen uspomeni na velikoga bračkoga astronoma don Niku Miličevića (1887. - 1963.), zadnjega upravitelja samostana Blaca, koji je u Blacima sakupio najveću zbirku astronomskih knjiga toga vremena u Hrvatskoj a pripisuje mu se i otkrivanje dva kometa i nove zvijezde u zviježđu Lacerta (Gušterica). Bio je i izdavač prvoga astronomskoga časopisa na hrvatskom tlu tiskanog u Blacima 1912. godine "Mladi zvjezdar". Prema prijedlogu hrvatskoga astronoma Korada Korlevića jedan od asteroida otkriven 1990. g. nosi don Nikino ime a drugi, otkriven 1999. g. nosi ime 10645 Brač. Naravno, položaj asteroida Brač biti će uklopljen u kameni sunčev sustav koji bi trebao zajedno sa spomenikom boćanju biti realiziran tijekom 2021. godine.
